Ljeto u Šibeniku je posebno, prepuno događanja i atraktivnih sadržaja, i jedva će posjetitelji stići prokrstariti kroz sve festivale, koncerte, izložbe, restorane a kamoli u miru zastati i upoznati se detaljnije s sakralnom baštinom Šibenika.
Ali kad bi samo znali koliko se duhovnog bogatstva (skrivenog iza suvremene turističke slike plaža, restorana, umjetničkih ateljea, slastičarni, caffe barova, odličnih koncerata), krije u sakralnom šibenskom naslijeđu, ni 3 dana razgleda posvećena samo tome, ne bi bila dovoljna.
Stoga za putnike koji vole sakralnu arhitekturu, duhovnost, vjeru, povijest te na ovaj način žele upoznati impresivnu baštinu vjerskog Šibenika, donosimo preporuku za posjet Civitas sacri i Katedrali sv. Jakova, sakralnim draguljima koja se nalaze u samom srcu Šibenika, čija priča svjedoči povijest jednog grada, jednog vremena. Upoznajmo danas bogatu baštinu grada Šibenika – čak 24 crkve i 6 samostana a njihov detaljniji popis i opis, možete pronaći na ovoj poveznici.
Šibenik tako ima Crkvu svete Barbare, crkvu svetog Ivana, crkvu svetog Krševana, crkvu svetog Križa, crkva Gospe van grada, crkva sv. Duha, crkva Uspenie Bogomatere, crkva svetog Grgura, crkvu sv.Dominika, crkvu svetog Frane, crkva Sv.Lovre..
IZNIMNO VRIJEDAN OBJEKT U SLUŽBI NAJSUVREMENIJIH TEHNOLOGIJA – SJAJNA IDEJA I INOVATIVAN KONCEPT ČUVARA PROŠLOSTI
Civitas sacra je iznimno vrijedan objekt koji je zaštićen kao kulturno dobro RH a sama Palača Galbiani u kom je smještena Civitas sacra pretvorena je na taj način u suvremeni izložbeno-edukativno-ugostiteljski kompleks koji, pomoću najviših tehnologija interpretira sakralnu kulturnu baštinu Šibenika, s naglaskom na katedralu sv. Jakova, pod zaštitom UNESCO-a.
Zbirka je zamišljena i izvedena kao interpretacijski poduhvat kojem su posjetitelji aktivni sudionici. Posjetitelj se odmah na ulazu stavlja u ulogu hodočasnika koji promatra vrijedne eksponate i simbole, stoljetne tumače sakralne baštine. Postav je koncipiran na način da simbolizira duhovno uzdizanje koje definira svako hodočašće.
Posjetitelj taj odnos promatra očima stanovnika koji su naseljavali šibensko područje prije više stotina godina. Kako bi se njihova važnost i značaj dublje usadili u njegovu percepciju, posjetitelj iste otkriva aktivno sudjelujući u realizaciji prezentacije pojedinog elementa postava.
Cijeli prostor obiluje građom iz katedrale Sv. Jakova i ostalih župa. Oni elementi koje nije bilo moguće smjestit u prostor, ilustrirani su atraktivnim replikama i multimedijalnim IT rješenjima što ovaj Interpretacijski centar, doista čini posebnim mjestom u Hrvatskoj.
RAZGLEDAJTE ZBIRKU INVENTARA IZ CRKVE SVETE BARBARE U CIVITAS SACRI – posebna Zbirka u posjedu Centra
Inventar crkve sv. Barbare – Dijecezanski muzej Šibenske biskupije
U objektu Interpretacijskog centra ‘Civitas Sacra’ izložen je inventar iz crkve sv. Barbare – registrirano pokretno kulturno dobro. Inventar je dosad bio potpuno neadekvatno zbrinut u unutrašnjosti crkve sv. Barbare, jednobrodne gotičke građevine izgrađene početkom 15. stoljeća uz pomoć šibenske plemićke obitelji Mihetić.
Na gradnji crkve sv. Barbare radili su neki od najvrsnijih kipara i arhitekata tog doba. Tako se u niši nad glavnim ulazom nalazi skulptura sv. Nikole, rad majstora Bonina iz Milana. Lik sv. Nikole nalazi se nad ulaznim vratima iz razloga što je ova crkva nekad pripadala benediktinskoj opatiji sv. Nikole, te je izvorno bila posvećena sv. Nikoli i sv. Benediktu. Tek kasnije, budući da se crkvom koristila i bratovština topnika i oružara čija je zaštitnica sv. Barbara, crkva mijenja naziv u današnji.
Jedna od zanimljivosti crkve sv. Barbare je i sačuvana nadgrobna ploča šibenskog zlatara Milgostića, smještena u podu južne kapele, ukrašena zlatarskim nakovnjem, simbolom zlatarskog zanata.
ŠIBENSKA KATEDRALA – JEDINSTVENA I POSEBNA I U SVJETSKIM OKVIRIMA
Šibenska katedrala je jedinstvena i po tome što je cijela rađena u jednom jedinom materijalu, u kamenu iz kamenoloma na otoku Braču, Rabu i Korčuli. Juraj Dalmatinac prvi je upotrijebio, tada jedinstvenu, metodu montažne gradnje: precizno isklesani brid jedne velike kamene ploče ulazi u žlijeb susjedne, pa se kameni dijelovi slažu u cjelinu poput Lego kockica i nisu međusobno povezani žbukom.
Krov središnje crkvene lađe šibenske katedrale i poprječnog broda tvori izvana i iznutra vidljiv svod polukružnog bačvastog oblika, a zabat zapadnog pročelja katedrale – kako ga je dovršio Nikola Firentinac – završava trodijelnim, trolisnim oblikom kao vjerna projekcija presjeka unutrašnjeg polukružnog bačvastog svoda centralne crkvene lađe i svodova dvaju pobočnih brodova koji na pročelju imaju oblik četvrtine kruga.
Katedrala sv. Jakova svojim je pročeljem prva i jedina među svim europskim crkvama s trolisnim zabatom. Gradnja nove katedrale simbolički je bila kulminacija višestoljetnog stremljenja grada Šibenika, da se odvoji od trogirske biskupije te da i uz vlastitu crkvu stekne i komunalnu autonomiju.
Ideja o gradnji velikog katedralnog hrama datira od 1298. godine kada je Šibenik dobio vlastitu biskupiju i naslov grada. Odluka o gradnji i početku pripremnih radova donesena je 1402. godine. Gradnja je međutim, započela tek 1431. godine i trajala uz prekide do 1536. godine. Prvo desetljeće na njenu podizanju rade mletački gotički graditelji i šibenski klesarski majstori Andrija Budčić i Budiša Statčić. Za to vrijeme izgrađen je južni i sjeverni zid, donji gotički dio pročelja i oba portala crkve.
Prilikom osnutka biskupije 1298. godine postojeća crkva sv. Jakova na glavnom gradskom trgu promovirana je u stolnu crkvu, ali kako je bila malena i neprikladna istom je prilikom odlučeno da biskup i grad osiguraju sredstva za gradnju nove katedrale. Krajem 14. st., nakon što je u invaziji Mlečana stara katedrala sv. Jakova oštećena, odlučeno je da se gradi nova te je 1402. g. zalaganjem biskupa Bogdana Pulšića osnovan fond za njezinu gradnju.
Zbog nepovoljnih političkih prilika, a potom i raznih drugih nedaća koje su zadesile Šibenik (kuge i požari), gradnja nove katedrale počela je tek tri desetljeća kasnije postavljanjem kamena temeljca 1431. godine. Katedrala je dovršena 1536. g., a 1555.g. posvetio ju je biskup Ivan Lucije Štafilić. Nakon temeljite obnove u 19. st. katedrala je ponovo posvećena 1860.
Muzej svetog Frane – zbirka vrijednih umjetnina
Muzej svetog Frane je muzej samostana sv. Frane u Šibeniku, redovnika franjevaca konventualaca, koji svoju osam stoljetnu nazočnost u gradu Šibeniku predstavljaju javnosti kroz bogatu zbirku vrijednih umjetnina.
Ovaj moderni interaktivni postav edukativnog je i informativnog karaktera te posjetitelja vodi kroz sadržaj samostanske knjižnice koja je jedna od pet najvrijednijih knjižnica u Hrvatskoj i čuva golem broj inkunabula i kodeksa, pergamena i drugih vrijednih i rijetkih knjiga. Tu je i bogata zbirka gotičkih i baroknih relikvijara te oltarnih i drugih slika i predmeta. Bogata glazbena tradicija samostana predstavljena je u četiri kategorije: orgulje, Šibenska molitva, koralni napjevi i moteti Ivana Lukačića.
Posjetitelja može razgledati i lijepo uređeni vrt koji ima namjenu lapidarija i vanjski je dio muzeja.
Što vam još nismo rekli o Šibeniku?
Šibenik je prvi grad na Jadranu kojeg su osnovali Hrvati. Sve je počelo na tvrđavi sv. Mihovila na Božić 1066. kad je Šibenik utemeljen darovnicom kralja Petra Krešimira IV., zbog čega je i ostao poznat kao Krešimirov grad.
Šibenik je prvi grad na svijetu koji je dobio javnu električnu rasvjetu 1895.
Hidroelektrana na slapovima Krke proradila je također 1895. kao prva u Europi, svega dva dana nakon prve na svijetu na slapovima Niagare.
Šibenik je na ponos građana u vrijeme kad su Mleci vladali Dalmacijom u 15.st. bio prvi grad koji je kovao vlastiti novac, poznat kao šibenski bagatin.
Juraj Dalmatinac Nikola Firentinac, Faust Vrančić..neki su od znamenitih velikana koji su ostavili trag podno zidina Krešimirova grada.
Posjetite: civitassacra.hr
facebook.com/TouristBoardSibenik
Fotografije: Civitas Sacra i arhiv TZG Šibenika, urednički arhiv
izvor teksta – Civitas sacra
