<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Kad otok putuje - ExploreCroatia</title>
	<atom:link href="https://explorecroatia.eu/tag/kad-otok-putuje/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://explorecroatia.eu</link>
	<description>Vodimo vas kroz vedute Hrvatske i Europe, za vas tražimo ljepotu.</description>
	<lastBuildDate>Tue, 22 Jul 2025 10:19:38 +0000</lastBuildDate>
	<language>hr</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.4</generator>

<image>
	<url>https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2017/09/cropped-explore_croatia31-32x32.png</url>
	<title>Kad otok putuje - ExploreCroatia</title>
	<link>https://explorecroatia.eu</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Biljke Mediterana: Razigrana žižula</title>
		<link>https://explorecroatia.eu/blog/razigrana-zizula/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Explore]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 25 Sep 2019 10:58:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Gastro Hrvatska]]></category>
		<category><![CDATA[Irma Kovačić]]></category>
		<category><![CDATA[Kad otok putuje]]></category>
		<category><![CDATA[Mediteransko bilje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://explorecroatia.eu/?p=10192</guid>

					<description><![CDATA[<p>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje Definicija žižule: Vladimir Anić u svom Rječniku hrvatskog jezika pod natuknicom „žižula“ kaže „v. Čičimak“; a za čičimak, m [tal.] (gen. jed. čičimaka) samoniklo i kultivirano stablo primorskih krajeva (Zisiphus sativus), daje smeđi jestiv plod: žižula. No, mnogi koji o žižuli razmišljaju, pišu, vole je i jedu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/blog/razigrana-zizula/">Biljke Mediterana: Razigrana žižula</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje</strong></p>
<p><strong>Definicija žižule:</strong></p>
<p><strong>Vladimir Anić u svom Rječniku hrvatskog jezika pod natuknicom „žižula“ kaže „v. Čičimak“; a za čičimak, m [tal.] (gen. jed. čičimaka) samoniklo i kultivirano stablo primorskih krajeva (Zisiphus sativus), daje smeđi jestiv plod: žižula</strong>.<br />
No, mnogi koji o žižuli razmišljaju, pišu, vole je i jedu još i danas dvoje &#8211; je li žižula voće?</p>
<p><strong>Odakle je pristigla?</strong></p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone wp-image-10193 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk.jpg" alt="" width="1000" height="1333" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk-225x300.jpg 225w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk-768x1024.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk-696x928.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/grancica-zizule-sk-315x420.jpg 315w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Ljude fascinira, iznenađuje, raduje i mami žižula. Ne poznaju je baš previše, a oni koji je znaju, vole je jer je fina, ali je ne vole brati, jer je puna bodlji. A zdrava je, to su dokazali Kinezi iz čije zemlje najvjerojatnije potječe. Zato je i u nas još zovu kineska datula.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-10194 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/date-1091228_1280-631x420.jpg 631w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>No, možda nam je došla i iz rajske Perzije. Pokazala je žižula da je izdržljiva i bez puno vode, i bez puno sunca i na različitim tlima, a i podnosi ogroman raspon temperature. Reklo bi se idealna biljka za preživljavanje ljudi u kataklizmičkim uvjetima. Tko zna&#8230; možda je jednom tako ozbiljno i shvatimo. Za sada je većinom tek ukrasni grm ili stablo kojega se teško pobire jer žižulin ubod dugo se i bolno pamti. Onakva zgrbljena, spuštenih i svinutih grana obraslih oštrim trnjem izgleda tužno, no kad se ospe, tamo u proljeće, prvo žućkastim cvjetićima što začaraju male leptire, a zatim i zelenkastim «datuljicama» koje postupno, kako sunce sve to više jezdi obzorom, poprimaju crvenkastu i potom smeđe crvenu boju, postaje sve to više radostan grm, a ponekad veselo uresno stablo mameći udivljene poglede . Žižula kasno cvjeta  i počinje zriti, pomalo ruditi,  tek krajem kolovoza, a početkom listopada već ih više nema. Mislim da takav svoj životni ciklus zahvaljuje tlu iz kojega raste.</p>
<p><img decoding="async" class="alignnone wp-image-10195 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280.jpg" alt="" width="1000" height="664" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280-300x199.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280-768x510.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280-696x462.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/jujube-2798658_1280-633x420.jpg 633w" sizes="(max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Šibenski kraj bogat je žižulama</strong></p>
<p>U šibenskom kraju su najpoznatije one koje rastu u Skradinu, u mjestima oko Prokljana. Tamo čak narastu kao veliko drvo. Drvo joj je puno bodlji, kao ruža, grane su joj spuštene kao u vrbe, zato me i podsjeća na ženu raspuštene kose! Na tržnici, u prodaji, na početku čak postižu cijenu i do 50 kuna za kilogram. Kasnije to bude oko 30 do 40 kuna. Cijena im je visoka jer  ih je ipak teško obrati u drvu punom bodlji, a i rijetkost su, posebnog su okusa. Zovu ih i maslina slađun,  jer oblikom podsjećaju na maslinu, samo  kad je zrela smeđe je narančaste boje! Plodovi se stavljaju u rakiju, lozu, tako da rakija dobije lijepu boju, posebnog okusa.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10196 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280.jpg" alt="" width="1000" height="845" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280-300x254.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280-768x649.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280-696x588.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/fruit-1131828_1280-497x420.jpg 497w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Posadimo stabla žižule &#8211; sve ih je manje </strong><br />
U karakteru je žižulice istodobno i slatkost i arogancija. Ona je poput mačke među životinjama – umiljata i opasna; potrebna i nepotrebna, dobrodošla i zaboravljena. Kako to da je nema po toplim obroncima jadranskih otoka? Pa tako! Nitko je saditi ne želi!  Jednom, kad je tu, isto kao i mače, nezaobilazna je ljubimica. U žižulama naših obala i otoka svi se vrazi kriju. Prpošna je poput  obijesne i oprezne djevice, zločesta poput umišljene goropadnice, tajanstvena je i skrivena u  malobrojnim vrtovima, izazovna je i razgaljena poput prave zavodnice. Mi smo ti,  s ove strane žižule, mi koji je tek moramo otkriti, pomilovati, zagrliti, poljubiti i udahnuti joj novi život poput kraljevića koji ga je udahnuo usnuloj princezi.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10198 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280.jpg" alt="" width="1280" height="1088" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-300x255.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-768x653.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-1024x870.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-696x592.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-1068x908.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/dates-3579610_1280-494x420.jpg 494w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p><em>Žižula</em></p>
<p><em>Ima jedna žižula najlipša na svitu</em><br />
<em>Sve su moje jubavi u njezinu cvitu</em><br />
<em>Naše pisme ona zna još od starog vrimena</em><br />
<em>Čuva ih za dane sve kad nas više ne bude </em><br />
<em>Ispod stare žižule lipa mladost piva</em><br />
<em>Ka i u &#8216;no vrime kad san momak bija</em><br />
<em>Ispod stare žižule kad ti jubin lice</em><br />
<em>Ča mi više triba, moja golubice </em><br />
<em>Ima jedna žižula usrid dvora bila</em><br />
<em>Neverama prkosi raširenih krila</em><br />
<em>Naše pisme ona zna još od starog vrimena</em><br />
<em>Čuva ih za ljude sve kad nas više ne bude</em></p>
<p><strong>Stihovi:  Pero Picukarić</strong></p>
<p><strong><a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Irma Kovačić  -“Kad otok putuje”.</a></strong></p>
<p><strong><em>Kad otok putuje,</em></strong> zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.</p>
<p>Fotografije: Pixabay.com</p><p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/blog/razigrana-zizula/">Biljke Mediterana: Razigrana žižula</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Štorija o raznom bilju, životu, susretima i jednom boru</title>
		<link>https://explorecroatia.eu/lifestyle/storija-o-raznom-bilju-zivotu-susretima-i-jednom-boru/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Explore]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 17 Sep 2019 20:16:07 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Lifestyle]]></category>
		<category><![CDATA[Prirodne ljepote]]></category>
		<category><![CDATA[Irma Kovačić]]></category>
		<category><![CDATA[Kad otok putuje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://explorecroatia.eu/?p=10027</guid>

					<description><![CDATA[<p>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje Bor &#8211; mjesto dragih susreta Pod borom, onim meni najdražim koji mi je godinama bio dnevni boravak&#8230; s otvorenim, vanjskim kaminom, koji mi je bio pećica za friški hljeb, za ribu na gradele, za polpetu od hobotnice, za divlje zelje, za petrusimul iz vrta, za artičoku svježu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/storija-o-raznom-bilju-zivotu-susretima-i-jednom-boru/">Štorija o raznom bilju, životu, susretima i jednom boru</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje</strong></p>
<p><strong>Bor &#8211; mjesto dragih susreta</strong><br />
Pod borom, onim meni najdražim koji mi je godinama bio dnevni boravak&#8230; s otvorenim, vanjskim kaminom, koji mi je bio pećica za friški hljeb, za ribu na gradele, za polpetu od hobotnice, za divlje zelje, za petrusimul iz vrta, za artičoku svježu i onu skamenjenu u naramku na jesen u mojemu krilu &#8230; kao izvidnica, kao dočekuša i ispraćuša, pod borom gdje sam primala jednako prijatelje kao i poznanike – ministre i političare, komandante, pukovnike i kapetane, običnu JNA raju,  svoje moreplovce oko svijeta i skipere, mnogobrojne dojđoše ovoga svijeta&#8230; pod tim borom eto sklonila sam i jednoga majordomusa. Zvao se barba Paulo. Zvali smo ga Aloha. Vratio se iz Čilea nakon 40 godina izbivanja s ovoga otoka, uplovio je u valu majestozno, plivajući brodolomac bez čamca i bez ikakve plutače, samo s torbom  s tisućama novčanica iz najrazličitijih geografskih širina i dužina kao i iz najrazličitijih povijesti&#8230; danima smo ih sušili pod kamenčićima žala dok su tekle najneobičnije priče koje ni Borghes smislio ne bi. Pod tim borom stvorila se i ekipa hrvatskoga radija  s urednikom i svi mi zajedno oko okrugla stola.</p>
<p><strong>I pita Tralić  barba Paula Alohu :</strong></p>
<p><strong>&#8211; A barba Paulo&#8230; bili ste u Ikike u Čile?</strong></p>
<p><strong>&#8211; Da bi ?!? A je ti znoš di je Ikike?</strong></p>
<p><strong>&#8211; A je imo kurbih u Ikike, u Čile, barba Paulo?</strong></p>
<p>A ovaj moj majordomus,  potpuno sijede, bijele, rahle kose k’o da ga je netom friziralo &#8211; dignuo glavu, gleda onaj bor iznad sebe,  širi ruke i govori&#8230;</p>
<p><strong>&#8211; kurbih&#8230; pitoš &#8230; kurbih  je tamo kako boruhvih na ovemu boru &#8230;</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10028 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/trees-3735546_1280-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<h4><strong>Biljne priče i razgovori ugodni o vegetaciji, moru, životu i ljepoti</strong></h4>
<p>Sjedimo na samome rubu žala, leđima okrenuti moru &#8211; dječak i ja. Gledamo u zemljani zid pred nama uživajući u suncu. Najednom će on:</p>
<p>&#8211;      Nije li ono trstika?</p>
<p>&#8211;      Jest,  kažem – trstika je&#8230; zeleni zid trstike&#8230;</p>
<p>&#8211;      Pa nisam pojma imao da na ovako dalekim južnim otocima raste trstika&#8230; znao sam za Pag, čak i Rab &#8230; ali ovdje?!</p>
<p>Čudim se i ja&#8230; ali me iznenada spopade želja da se igramo brojanja različitih biljki na žalu. Odmah sam ih, iskusna oka,  uočila barem desetak.</p>
<p>Rekoh – Ajde mali da nabrajamo biljke koje vidimo.</p>
<p>Sve biljke – pita?</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10033 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik.jpg" alt="" width="1000" height="1500" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik-200x300.jpg 200w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik-768x1152.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik-683x1024.jpg 683w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik-696x1044.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/divlji-luk-s-krijestom-ljupka-cvijeta-ik-280x420.jpg 280w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Ja kažem – sve biljke, kako ih vidiš&#8230;</p>
<p>&#8211;      Trstika!</p>
<p>&#8211;      Ok – to smo već rekli, a do nje – maslina!</p>
<p>&#8211;      Rogač!</p>
<p>&#8211;      Bajama!</p>
<p>&#8211;      Planika!</p>
<p>&#8211;      Planika ili manjiga ili maginja?</p>
<p>&#8211;      Ne znam&#8230; znam da su joj crveni plodovi jestivi&#8230;</p>
<p>&#8211;      Ali ne u pretjeranim količinama, mogu izazvati vrtoglavicu&#8230; zovu se manjige ovdje kod nas, a maginje u Dubrovniku; stablo im je planika&#8230; bravo mali!</p>
<p>&#8211;      Bor!</p>
<p>&#8211;      Ma bor, naravno da bor&#8230; pa jesi li igdje vidio neku uvalu kraj mora a da nema bora?</p>
<p>&#8211;      Ali ovaj je vazdazelen!</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10029 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-on-je-vazdazelen-i-modar-tb-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Gledam maloga u čudu da uopće zna tu riječ i da ju umije upotrijebiti u pravome kontekstu.</p>
<p>&#8211;      Vazdazelen, kažeš?</p>
<p>&#8211;      Da!</p>
<p>&#8211;      Dobro, rekoh – ajmo dalje brojat. Tko nabroji više vrsti bilja i raslinja &#8230; khm dobit će sladoled! A ako ja pobijedim, vodim te u čarobnu šumu Striborovu,  koju ni sama vidjela nisam, ali sam o njoj mnogo slušala, a bome i fotografije vidjela!</p>
<p>&#8211;      Možeeeeeeeeeeee J</p>
<p>&#8211;      Hrast!</p>
<p>&#8211;      Naranča!</p>
<p>&#8211;      Naranča? Ta gdje je vidiš?</p>
<p>&#8211;      Ma, nema je ovdje, ali ako se malo popnemo do one zemlje – sigurno ćemo ju naći!</p>
<p>&#8211;      Onda ćemo naći i limun!</p>
<p>&#8211;      I mandarinu!</p>
<p>&#8211;      A jesi ti kad čula za česminu?</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-10030 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/gusto-lišće-otočkoga-hrasta-crnike-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>&#8211;      Da čula!? To mi je najdraže divlje stablo. Može narasti i na desetke metara visine, dade se lijepo oblikovati iz neugledna raspršena grma u vitko, uredno stablo, daje dubok hlad, ubiru ga  brodograditelji za brodska rebra&#8230; moče ga u more, suše, svijaju i oblikuju  po želji&#8230; tvrd je to kamen česmina, vjerna je mornarima, ribarima, brodolomcima&#8230;</p>
<p>&#8211;      Orah!</p>
<p>&#8211;      A gdje ga vidiš?</p>
<p>&#8211;      Pa nije ovdje u ovoj vali, ali u Dalmaciji sigurno raste!</p>
<p>&#8211;      Ma nemoj! Sad smo već u Dalmaciji! Ma OK! Nek ti bude. Ako raste u Dalmaciji i na ovome će otoku rasti, mislim si u sebi i vičem</p>
<p>&#8211;      Trešnja!</p>
<p>&#8211;      Čempres!</p>
<figure id="attachment_10031" aria-describedby="caption-attachment-10031" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-10031 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280.jpg" alt="" width="1000" height="664" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280-300x199.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280-768x510.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280-696x462.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/park-4260982_1280-633x420.jpg 633w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-10031" class="wp-caption-text">foto: pixabay.com</figcaption></figure>
<p>&#8211;      Čempres mi nije drago stablo, ali stvarno raste posvuda. A nije mi drago stoga što ga ljudi najčešće sade na grobljima i ja kad  oćutim miris čempresa, obavezno ga povežem s grobljem. Iako, ne mora to biti&#8230; može biti da raste, prekrasan, visok i vitak, slobodan od groblja. Takav bi mi se sigurno dopao!</p>
<p>&#8211;      Oleander – viče mali!</p>
<p>&#8211;      Oleander&#8230; da, evo ga &#8230; tu je! Bijeloga cvijeta, što je rjeđe; češće bude ružičast. Prati ga predaja da bez tragova može otrovati čovjeka ako tek jedan list oleandra staviš u čaj. Nisam isprobala, ne znam, ne mogu svjedočiti. Inače je  predivan ukrasni grm vesela i mirisna cvijeta; mislim čak da se može oblikovati u živicu, a ako ga pustiš na miru može ostati tek grm, ali može narasti i nekoliko metara visine stablo.</p>
<figure id="attachment_10032" aria-describedby="caption-attachment-10032" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-10032 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280.jpg" alt="" width="1000" height="562" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280-300x169.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280-768x432.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280-696x391.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/oleander-1521525_1280-747x420.jpg 747w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-10032" class="wp-caption-text">foto: pixabay.com</figcaption></figure>
<p>&#8211; Lovor – pretičem dječaka, pa neće mi valjda on odnijeti pobjedu !</p>
<p>&#8211; A čemu ti služi taj lovor?</p>
<p>&#8211; To je začin&#8230; ne da mi se dalje o tome raspredati s malim, ionako njemu do toga nije previše stalo. Ali jest meni! Ja obožavam znati biljke i o biljkama  &#8211; što je moguće ljepše priče.</p>
<p>&#8211; Glog – viče mali.</p>
<p>&#8211; Glog? Ma gdje ga nađe? Valjda raste u Dalmaciji?</p>
<p>&#8211; Vinova loza – rekoh mudro, pametno, uvjereno&#8230; Do tih vinskih plavaca i sivaca nikada se bez vinove loze ne bi ni došlo&#8230; a osim toga – loza oblikuje pejsaže naših otoka, naših obala &#8230; a bome i našega kopna u cjelini&#8230; A osim svega, evo je gdje na našem očigledu raste i stere se tik iza one trstike s početka priče.</p>
<p>&#8211; Bugenvilija – kažem ja – tek toliko da maloga zbunim.</p>
<p>&#8211; A šta ti je to pita zbunjenko?</p>
<p>&#8211; Pa rekoh – prekrasna stabljolika  penjačica koja izbaci cijeli plašt ružičastih ili kardinal crvenih cvjetova svake godine iznova, a žene je vole jer je čudesan spoj poezije i priče – nezahtjevna je u prohtjevima a izdašna u nasladama.</p>
<p>&#8211; Breskva!</p>
<p>Ok! Breskva! Pravim se važna i velikodušna. Znam da ćeš negdje u Dalmaciji naći i nasade breskvi&#8230; cijele breskvike&#8230; nek ti bude, mislim si ja i rekoh</p>
<p>&#8211;      Murva!</p>
<p>&#8211;      Murva? zjanuo mali; gleda me razjapljeno&#8230;</p>
<p>&#8211;      Da, rekoh – murva!</p>
<p>&#8211;      Pa je l ti to nešto za jest? Je li to stablo – pita tunto?</p>
<p>&#8211;      Naravno da je stablo i naravno da je za jest! Pa ja uglavnom i brinem o biljkama koje su nam važne, koje nam služe za jest, za lijek, za razonodu, za veselje, za ublažavanje svih misli i bolova, za utišanje tuge i za priziv blagodati svakih vrsta. Murva – bijela, crna, ružičasta&#8230; meka, slatka, ukusna, medonosna, cvjetonošna, miomirisna&#8230; osobito i rijetko utočište drage Gordane s moga otoka. Pod murvu ta je hrabra žena sa svojom obitelji smjestila svoj život&#8230; a on joj otuda, poput murve nad dvorom – blagonosno i odgovara, daje, vraća, ljubi je njezin život ispod njezine murve &#8230;</p>
<p>&#8211;      Akacija – to sam rekla ja, jer mali vjerojatno nikad nije ni čuo za ovo drhtavo i svirajuće stablo čiji se sladak cvijet može pohati poput bazginog, iako nikada nije postao tako popularan. Djeci je poznat po onom oštroliku listu kojega staviš između dva palca i onda puhneš u sredinu, a od tamo izađe čarobno dubok ili nevjerojatno visok, štoviše falset – glas.</p>
<figure id="attachment_10034" aria-describedby="caption-attachment-10034" style="width: 1280px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-10034 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280.jpg" alt="" width="1280" height="853" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-768x512.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-1024x682.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-1068x712.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-737061_1280-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /><figcaption id="caption-attachment-10034" class="wp-caption-text">foto: Pixabay.com</figcaption></figure>
<p>&#8211;      Bazga – veli mali.</p>
<p>&#8211;      Bravo mali! Brzo kopčaš! Naravno bazga! Iako je ovdje ne vidimo, pouzdano znamo da ćemo je naći na svim geografskim širinama odakle će nam mirisati zavodljivo slatko sve dok ju ne pretvorimo u likerasti sok ili u, u gustu tijestu za palačinke, pohane delicije – o cvijetu govorimo, naravno.</p>
<p>&#8211;      Lipa, veli mali.</p>
<p>&#8211;      Lipa?</p>
<figure id="attachment_10035" aria-describedby="caption-attachment-10035" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-10035 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280.jpg" alt="" width="1000" height="632" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280-300x190.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280-768x485.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280-696x440.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-linden-alley-2435494_1280-665x420.jpg 665w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-10035" class="wp-caption-text">foto: pixabay.com</figcaption></figure>
<p>&#8211;      Lipu on ovdje sasvim sigurno ne vidi. Ne na ovome žalu na kojemu sunčamo leđa. Odakle mu dakle ta lipa koja baš sada, baš ovih dana, tako opojno, tako zanosno, tako zavodljivo miriše pod prozorima moga zagrebačkog stana? I da! Lipa jest simbol sjevernjačkog identiteta.  <a href="https://test.sonderinnovations.hr/destinacije/hrvatsko-zagorje/gupceva-lipa-nominirana-za-europsko-stablo-godine-glasajte-i-podrzite-ovo-natjecanje/">Matija Gubec se oslanjao desnim ramenom o lipu</a> prije no što je pokrenuo svoje slabo naoružane seljake U boj U boj&#8230; Lipa je ostala jedinim svjedokom toga vremena &#8230; preko 400 godina – sve do danas! No, ne znači da je mali u krivu. Moguće i njega da je negdje opio miris lipe pred sudbonosne odluke&#8230; Kad cvate, nitko je mimoići ne može – u tome je njezina moć; i u čaju – dakako!</p>
<p>&#8211;      Jablan – rekoh!</p>
<p>&#8211;      Dobro – veli mali.</p>
<p>&#8211;      Dobro, mislim i ja, ali me čudi da ništa o tome ne pita. Zna li itko (osim Kranjčevića) kako jablan treperi?</p>
<p>Pogledaj gore – uvijek kažem  kad pod jablanom prolazim.</p>
<p><strong><a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Irma Kovačić  -“Kad otok putuje”.</a></strong></p>
<p><strong><em>Kad otok putuje,</em></strong> zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.</p>
<p>Fotografije: Irma Kovačić</p><p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/storija-o-raznom-bilju-zivotu-susretima-i-jednom-boru/">Štorija o raznom bilju, životu, susretima i jednom boru</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Poetična priča o lijepoj bajami i opakoj veljači</title>
		<link>https://explorecroatia.eu/lifestyle/poeticna-prica-o-lijepoj-bajami-i-opakoj-veljaci/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Explore]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 11 Sep 2019 19:18:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Lifestyle]]></category>
		<category><![CDATA[Prirodne ljepote]]></category>
		<category><![CDATA[Irma Kovačić]]></category>
		<category><![CDATA[Kad otok putuje]]></category>
		<category><![CDATA[Mediteransko bilje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://explorecroatia.eu/?p=9838</guid>

					<description><![CDATA[<p>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje Badem, bajama, mendul, mandula, amigdala &#8211; Uoči Božića, na Badnjak, polažemo ga na ognjište – moćno i jako drvo za vrelu vatru i prelijepu toplinu doma&#8230; grije, miriše, pucketa&#8230; kao da pjeva božićni radosni san.  I djeca i odrasli ga vole kad crvenkast zapucketa pod vražićcima plamenim&#8230;  [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/poeticna-prica-o-lijepoj-bajami-i-opakoj-veljaci/">Poetična priča o lijepoj bajami i opakoj veljači</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige <em>Kad otok putuje</em></strong></p>
<p><em><strong>Badem, bajama, mendul, mandula, amigdala &#8211; Uoči Božića, na Badnjak, polažemo ga na ognjište – moćno i jako drvo za vrelu vatru i prelijepu toplinu doma&#8230; grije, miriše, pucketa&#8230; kao da pjeva božićni radosni san.  I djeca i odrasli ga vole kad crvenkast zapucketa pod vražićcima plamenim&#8230; </strong></em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9840 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-1982539_1280-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Prvi je to proljetni mediteranski  cvat.  Cvjetove ispupa još i prije samoga lišća. Razveseljuje nas netom što zima mine. U cvjetnu mu se krošnju s prvim danima prevrtljive veljače usele gromoglasni crni gavrani. Privučeni   ljepotom blijedoružičastih pupoljaka oni također započinju svoju ljubavnu igru.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9841 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280.jpg" alt="" width="1280" height="854" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-768x512.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-1024x683.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-1068x713.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-blossom-1218380_1280-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>Davnih šezdesetih godina prošloga stoljeća u čitanci za 2. razred osnovne škole izašla je priča ili možda pjesma – (poslije joj više nisam uspjela ući u trag) <strong><em>Lijepa bajama i opaka veljača</em></strong>. Nikada neću moći zaboraviti neizmjernu tugu što me spopala kad sam pročitala tu pričicu, tu sličicu &#8230; nezaustavivi potoci suza gušili su me danima.  Tada još nisam ni znala što je to bajama, a jedva da sam znala što je veljača! Neki dan mi je moja prijateljica iz Splita, sredinom siječnja poslala mail u kojem je napisala da je na Marijanu procvjetala prva bajama, a da misli da ih je još više – procvjetalih &#8211; bliže obali i otocima. Taj me mail podsjetio na tu moju daleku tugu i ljubav.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9842 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3363730_1280-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Bajama je moćno i životno stablo. Širokopotezno, ponosno i bez ikakve zadrške ovladava svakim krajolikom u kojem se zatekne. Zauzima metre i metre prostora – kvadrate i kubike. Čak kad više i nije živa, kad na njoj ni jednoga lista više nema ni mrve zelene snage&#8230; bajama dominira hrabrom svojom siluetom &#8211; suho, kvrgavo, dominantno; veliko i moćno stablo. Možda jest «urednija» od masline, uspravnija, manje kvrgava i manje spetljana i uvrnuta, no apsolutno ponosno nosi svoj karakter – borac je! Ponosna je!</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9843 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-tree-3151758_1280-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Jedna takva jaka, moćna bajama, jedna majka među bajamama – početkom se veljače neko vrijeme dvoumila što da radi? No kako je instinkt života u nje mnogo jači od zimskoga sna – prve toplije zrake sunca namamile su je da pokrene nov život. Šaptala je svojoj dječici – milijunima sićušnih ružičastih cvjetića da ustanu na noge lake, poput balerina i da se uspnu izvan krošnje, na vrhove grančica te da zaplešu krošnjom što im ju je spremno podastrla. Pak su cvjetići izašli! Pokrili joj krošnju cvijećem radosnim. Zaplesali. Zavijorili. U radosti i sreći toplih zraka sunčevih. Sve dok to nije zapazila opaka veljača. Ne, nije se željela povući skupa sa svojim mrazovima&#8230; ne nije željela zaustaviti burne vjetrove, ne, nije joj bilo na kraj pameti povući mrzle zapuhe&#8230; svim molbama ljupke bajame unatoč&#8230; opaka je veljača svom silinom navalila na bajamu koja se drznula svojom ljepotom kročiti na njezin teritorij&#8230; pak ju je tako smrzla, skupa sa svom njezinom djecom – ružičastim cvjetićima! KRAJ!</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9844 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/ovaj-je-preživio-veljaču-zrije-ik-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>No, bojim se da bajama do dana današnjeg još uvijek nije naučila lekciju. Još uvijek u nje nagon života nadvladava niske udarce prirode. Eto, često se dogodi da već koncem siječnja izbaci bajama barem dio svojih ljupkih latica.</p>
<p>Moj prijatelj, pjesnik,  mora da je također čuo za ovu priču o kojoj vrlo, vrlo malo ljudi zna&#8230; jer dospjela mi je u ruke knjiga koju je on radio zajedno s djecom iz dječjeg vrtića, a knjiga priča priču o  majci bajami i buri zmijokriloj. U toj knjizi on ovako kaže: «A sad me slobodno zamislite kao buru Zmijokrilu koja se zavukla u riječi ove knjige. Povucite me za rep i ja ću podići korice u zrak&#8230; i riječi, i slova, i vas, i vaše misli&#8230; Navucite krinke, peraje, krila&#8230; O. Eno vidim majku Bajamu i slatke bajamiće. Idemo k njima! Idemo ih malo nosom sisati. A onda ćemo se sakriti daleko. O, daleko – čak tamo, odakle bajamićima dolazi njihov miris.»<br />
<b></b></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9845 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/i-ljudi-pod-bademom-tb-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>A evo i jedan  haiku komiške pjesnikinje:</p>
<p><em><strong>Vunj omendula </strong></em><br />
<em><strong>vitar unil </strong></em><br />
<em><strong>u kamaru</strong></em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9846 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/almond-1632239_1280-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Bajamu je, kao što zasigurno znamo i Gospodin posebno volio. Uprijevši prstom u suh bademov štap da bi ukazao na budućega vođu – štap je preko noći procvjetao&#8230; baš kao i u našoj priči o veljači i bajami.</p>
<p>Evo kako je moj prijatelj Stanko, gimnazijalac, prema mojim usmenim uputama, pomoću računala naslikao ovu sliku bajame. Baš kakvu sam željela i za koju sam pomislila da joj  je ona poznata &#8211;  Simmelova vrlo slična!</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9847 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2.png" alt="" width="875" height="913" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2.png 875w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2-288x300.png 288w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2-768x801.png 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2-696x726.png 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/Bajama-2-403x420.png 403w" sizes="auto, (max-width: 875px) 100vw, 875px" /></p>
<p><a href="https://mozaik-knjiga.hr/proizvod/covjek-koji-je-slikao-bademova-drvca/">Johannes Mario Simmel: <em>Čovjek koji je slikao bademova drvca</em></a><br />
(Mozaik knjiga, Zagreb, 2009)., a evo i ulomka iz knjige o bademovom drvcu:</p>
<p>»Gospođa Collins se nasmiješila i otvorila torbicu od krokodilske kože. Izvadila je karton veličine razglednice. Na jednoj strani, vidio sam, pisalo je nešto. Na drugoj strani sam ugledao bademovo drvce. Bilo je naslikano vedrim vodenim bojama. Tanke grane bile su crne, maleni listovi smeđecrveni, mnogobrojni cvjetovi sasvim svijetloružičasti.</p>
<p>Bila je to slika koja me oduševila. Čini mi se kao da je na tom bademovom drvcu, iznad kojega se prostiralo nježnoplavo nebo, bilo prikazano sve što raste, sve što nastaje, sve dobro i vrijedno ljubavi. Slika je donosila radost svakome tko ju je gledao. Sve tužno i tamno bacala je u zaborav. Drvce je bilo simbol nade. Dugo sam ga promatrao i osjećao sam kako me obuzima toplina i radost, životna radost, sjećanje na davne dane, ali samo na one sretne, samo na ono što je bilo lijepo.“</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9850 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280.jpg" alt="" width="1280" height="883" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-300x207.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-768x530.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-1024x706.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-100x70.jpg 100w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-218x150.jpg 218w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-696x480.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-1068x737.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3342333_1280-609x420.jpg 609w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>A evo  još i ovo:</p>
<p>Miris badema izaziva seksualnu želju&#8230;  Kažu da je Alexanar Dumas svaku večer prije nego bi se sreo s ljubavnicom, pojeo tanjur juhe od badema. Stoga hitro dostavljamo recept:</p>
<p><strong>Bademova juha la Dumas</strong></p>
<p>(za 2 osobe)</p>
<p>125 g oguljenih bijelih badema<br />
2 češnja češnjaka<br />
75 g staroga kruha<br />
Pola jušne žlice octa<br />
500 ml hladne vode<br />
Maslinovo ulje<br />
Sol, papar<br />
Listovi svježeg bosiljka</p>
<p>1. U malo vode potopite kruh te ga stavite u mikser s bademima, češnjakom, solju i paprom. Izmiksajte na maloj brzini te ulijevajte maslinovo ulje sve dok masa ne bude glatka.<br />
Miješajući ulijte ocat.<br />
2. Lagano ulijte vodu te stavite u hladnjak da se ohladi.<br />
3. Poslužite s cijelim listovima bosiljka.</p>
<p><strong>Savršen osvježavajući početak večeri!</strong></p>
<p>Spomenuh već negdje da su u otočkim podnebljima mediteranskim rogač i bajama dva najcrvenija stabla, kao predodređena za ljubav. Rogač je kralj boje, kraljica je bez sumnje lijepa bajama. Oboje se, ranjeni, prikažu rumeno i stidno, blistajući crvenom ljepotom vatre Mediterana.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9848 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280.jpg" alt="" width="1000" height="664" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280-300x199.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280-768x510.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280-696x462.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/old-town-1081351_1280-633x420.jpg 633w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>I tako sam i sama osobno otkrila da sam tvrda mendula i da sam nježna bajama – istodobno; te da nisu sasvim bez vraga ona dva badema u ljudskom mozgu što ih zovu amigdale –<strong> odgovorni za pomalo ekscesniju emocionalnu iskričavost, kreativnost, za zanose koji potječu s nekih božanskih predjela mašte i zanosa</strong>..</p>
<p><strong>Priču o lijepoj bajami i okrutnoj veljači, možete pronaći u knjizi autorice <a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Irme Kovačić  -“Kad otok putuje”.</a></strong></p>
<p><strong><em>Kad otok putuje,</em></strong> zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.</p>
<p>Fotografije: Pixabay, Irma Kovačić</p><p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/poeticna-prica-o-lijepoj-bajami-i-opakoj-veljaci/">Poetična priča o lijepoj bajami i opakoj veljači</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Dragulj iz kamena &#8211; tajanstvena kapara</title>
		<link>https://explorecroatia.eu/lifestyle/dragulj-iz-kamena-tajanstvena-kapara/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Explore]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 03 Sep 2019 14:06:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Dobre knjige]]></category>
		<category><![CDATA[Kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Lifestyle]]></category>
		<category><![CDATA[Irma Kovačić]]></category>
		<category><![CDATA[Kad otok putuje]]></category>
		<category><![CDATA[Kapara]]></category>
		<category><![CDATA[Mediteransko bilje]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://explorecroatia.eu/?p=9625</guid>

					<description><![CDATA[<p>Moja draga kapara &#8230;Gle kako Snena Sanjana Skrivena Sliku ljubiš tvrdu. Gle kako More Miriše  i miri Meko Mazi plahi cvijet. Gle kako Čedna Čista kao sram Čudesno čulno Častiš dušu moju Gle Kako Klanjaš se Koketiraš Kako kaparom postaješ Cvijete moj.. Autor teksta i pjesme: Irma Kovačić, autorica knjige Kad otok putuje Postoji  priča u narodu [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/dragulj-iz-kamena-tajanstvena-kapara/">Dragulj iz kamena – tajanstvena kapara</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><em><strong>Moja draga kapara</strong></em></p>
<p><em>&#8230;Gle kako</em></p>
<p><em>Snena</em></p>
<p><em>Sanjana</em></p>
<p><em>Skrivena</em></p>
<p><em>Sliku ljubiš tvrdu.</em></p>
<p><em>Gle kako</em></p>
<p><em>More</em></p>
<p><em>Miriše  i miri</em></p>
<p><em>Meko</em></p>
<p><em>Mazi plahi cvijet.</em></p>
<p><em>Gle kako</em></p>
<p><em>Čedna</em></p>
<p><em>Čista kao sram</em></p>
<p><em>Čudesno čulno</em></p>
<p><em>Častiš dušu moju</em></p>
<p><em>Gle</em></p>
<p><em>Kako</em></p>
<p><em>Klanjaš se</em></p>
<p><em>Koketiraš</em></p>
<p><em>Kako kaparom postaješ</em></p>
<p><em>Cvijete moj..</em></p>
<p><strong>Autor teksta i pjesme: Irma Kovačić, autorica knjige <a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Kad otok putuje</a></strong></p>
<p><em><strong>P</strong><strong>ostoji  priča u narodu da je kaparu nemoguće razmnožiti, da nju razmnožava samo sila Eola. Štoviše, kaže ta priča, ako se kaparu, njezino sjeme, rukom takne, nikada od nje više ploda neće biti. Kao da takneš Nedirak biljku. I zaista, nemoguće ju je usploditi samom zemljom i vodom. Ne može se kaparu saditi. Ona niče samoniklo. Niče iz kamena. Strmoglavljuje se s najviših hridi. Izbiva iz najškrtijeg vapnenca. Ljubi more. Ljubi sunce.</strong></em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9626 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280.jpg" alt="" width="1280" height="851" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-300x199.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-1024x681.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-696x463.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-1068x710.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-3493484_1280-632x420.jpg 632w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>Najviše uvijek ljubiš onu koja ti je srcu prirasla, ona koju susrećeš i gledaš svaki dan. Ona u tvojoj uvali ili ona na tvojoj kući.</p>
<p style="text-align: left;"><strong>Kako se sadi kapara?</strong><br />
Osušene sjemenke  sade se u veljači i u ožujku. Zamijesi se kuglica, manja od oraha, kuglica vapnenca i zemlje&#8230;. usadi se u njenu sredinu sjemenka kapare (pljune se), zalije kapljom mora i duboko se, duboko ugura u pukotinu kamena zida kuće. Pincetom? Snađi se, ali ne povrijedi kuglicu. Okreni je prema suncu. Ta znamo već da kapara voli sunce.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9628 " src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2.jpg" alt="" width="712" height="514" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2.jpg 700w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2-300x217.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2-324x235.jpg 324w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2-696x503.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/kapara_ds-2-581x420.jpg 581w" sizes="auto, (max-width: 712px) 100vw, 712px" /></p>
<p>Ili druga varijanta: Navlaži se komad zida u kojemu ima vapna, uzme se šupljikava  cjevčica (trsika, bambus) i stavi se u nju sjemenka kapare pa onda isprobaj pluća dokle je ne ukopaš u pukotinu zida.</p>
<p><strong>Onda se MOŽDA  dogodi da kapara naraste u grmu vodopadnoga oblika niza strminu tvoje kuće ili tvoje sike. List joj je zavodljiv, zelen, mesnat, okruglast, ukrasan na sivolikoj stijeni. Prekrasan vodopad zelenoga saga.</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9635 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280.jpg" alt="" width="1280" height="998" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-300x234.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-768x599.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-1024x798.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-696x543.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-1068x833.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flowers-3487744_1280-539x420.jpg 539w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>Ako je ne sadiš, sama će niknuti. Pažljivo hodaj kamenitim sikama uz svoju uvalu, tamo gdje je još rijetko ljudska noga kročila, mislim da ćeš ju vidjeti.  Ona na siki samo lijeno nizvodno proteže svoje tamnozelene listove, pruža se poput hobotnice, kao da uživa, i tu i tamo isplodi koji nježan cvjetak. Ploda još i manje.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9629 " src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/curica-vk-2.jpg" alt="" width="703" height="441" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/curica-vk-2.jpg 580w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/curica-vk-2-300x188.jpg 300w" sizes="auto, (max-width: 703px) 100vw, 703px" /></p>
<p>Ali rukama joj ne diraj sjeme. Biće je krhko i nježno. Budi sretan ako joj vidiš cvijet i ponesi fotku za uspomenu. Beračice kapara u srpnju i kolovozu mogu u danu ubrati i do 2 kilograma cvjetnih pupoljaka, ali samo na Palagruži. Drugi, bojim se, mnogo manje. Brusnik je njeno prirodno stanište. Kao i galeba Klaukavca. Na crnoj vulkanskoj podlozi ostrosike brusniške mater terrae, uz njena dva crnomodra jezerca što ih more usrdno hrani svježim doskocima valova, mala, nježna, stidljiva kapara rado se rascvjeta, predana samo suncu i crnom moru ispod sebe. ža Svetog Andrije ruši se u vratolomnim slapovima, gdje je teško može vidjeti ljudsko oko. Možda ju je Teuta, carica, začarala. I ona je voljela gledati mornare pod sobom u dubini kao leptire na horizontu.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9630 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/flower-826620_1280-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Ponekad i cvijet kapare lebdi u zraku tako posve bestjelesan i nestvaran.</strong></p>
<p>Kapara je samonikla biljka Mediterana. Poznavali su je i blagovali još i Grci, a bome i Rimljani. Zimzelena je i resi kamene blokove naših starih kuća cijelu godinu. Sol što ju je upila ne dopušta vjetru da ju smrzne. I more je voli i soli tijekom cijele godine, pak se kapara i more smiješe jedno drugom, gdje god se vide. Ljube je pjesnici i sladokusci. Razlika je u tome što su je pjesnici vidjeli. Kako cvate u svibnju i lipnju i cvate vrlo kratko (ali čarobno, čarobno) i kako cvate na ograničenu zemljopisnu području, i kako voli kamen, vrleti i hridi, pa i kamene kuće, mnogobrojni je ljetni dolaznici na otoke nikad nisu vidjeli. Morali bi visoko podignuti glave da je vide.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9631 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/PICT2308-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p><strong>Zašto je kapara opasan cvijet? </strong></p>
<p>Kapara je opasna jer uništava spomenike kulture! Zašto? Jer ona rastu gdje i oni. U kamenu! A njezin je korijen savršeno svrdlo. Za tisuću bi godina mogla pojesti Diklecijana. Ili Dubrovnik. Ili Palagružu.  Sva je sreća da nije jedan jedini stanovnik tih zidina. Iako, zaštititelji naših starina brane da se u zidove građevina pod zaštitom sade kapare.</p>
<p><strong>Kapara kao savršeni gastro dodatak </strong></p>
<p>Kapara voli da ju jedu. Ponosno se diči u stotinama maštovitih recepata u kojima njezin okus daje onaj završni, sladostrasni, probrani, gastronomski okus.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9632 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/salad-1328901_1280-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Bere se od svibnja do srpnja. Beru se bobice srednje veličine (pretpostavka da su zreli cvjetni pupoljci). Velik grm (onaj na Palagruži ) može dati i do 2 kg kapara.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9633 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280.jpg" alt="" width="1280" height="880" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-300x206.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-768x528.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-1024x704.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-100x70.jpg 100w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-218x150.jpg 218w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-696x479.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-1068x734.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/capers-2302424_1280-611x420.jpg 611w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>Ubrana, pomoci se u more. Jedan dan. Drugi dan. Čak i tri. More se redovno mijenja. Valja održavati svježinu, izvući trpkost i sačuvati slanost. Za čuvanje, razne su recepture. Neki je sole zasićenom slanom vodom. Neki je odmah moče u dobru kvasinu, pa i kvasinu bace i promijene do konačnog konzerviranja. Neki je čuvaju usoljenu. Mi je stavljamo u dobru kvasinu, nakon tri dana mora. Onda ju jos u kvasini 10 dana izlažemo suncu.<br />
Kapara ima gorkast okus, sasvim poseban, uvijek iznova iznenadi u uobičajenim slatko, slanim, ljutim okusima, te je ujedno profinjena carica umaka i savršen dodatak jelima od povrća..</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9634 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280.jpg" alt="" width="1280" height="853" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280.jpg 1280w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-768x512.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-1024x682.jpg 1024w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-1068x712.jpg 1068w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/09/beans-4192306_1280-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 1280px) 100vw, 1280px" /></p>
<p>Mi je šaljemo prijateljima i studentima u staklenkama od kukumara i oni to brzo potroše. Megalomani je flaširaju u minijaturne bočice, poput likarije. Fina je i jedna i druga.</p>
<p><strong>Recept za jednostavan umak od kapara:</strong></p>
<p>Izvadiš šaku kapara iz boce</p>
<p>Sasjeckaš sitno</p>
<p>Sasjeckaj i petrusimul i bijeli luk</p>
<p>Posoli zeru</p>
<p>Ugrij maslinovo ulje</p>
<p>Prelij preko svega</p>
<p>Promiješaj,</p>
<p><strong>Dobar tek!</strong></p>
<p><strong>Priču o kapari možete pronaći u knjizi autorice <a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Irme Kovačić  -“Kad otok putuje”.</a></strong></p>
<p><strong><em>Kad otok putuje,</em></strong> zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.</p>
<p>Fotografije: Pixabay, Irma Kovačić</p>
<p>&nbsp;</p><p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/lifestyle/dragulj-iz-kamena-tajanstvena-kapara/">Dragulj iz kamena – tajanstvena kapara</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Strpljiv i snažan rogač – Kruh Ivanov i korica slatka</title>
		<link>https://explorecroatia.eu/blog/strpljiv-i-snazan-rogac-kruh-ivanov-i-korica-slatka/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Explore]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 25 Aug 2019 09:00:58 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Blog]]></category>
		<category><![CDATA[Dobre knjige]]></category>
		<category><![CDATA[Istraži/doživi]]></category>
		<category><![CDATA[Otoci]]></category>
		<category><![CDATA[Prirodne ljepote]]></category>
		<category><![CDATA[Irma Kovačić]]></category>
		<category><![CDATA[Kad otok putuje]]></category>
		<category><![CDATA[Rogač]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://explorecroatia.eu/?p=9459</guid>

					<description><![CDATA[<p>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige &#8220;Kad otok putuje&#8221; Po domaći,  rogač još zovu roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak; grč. keration; engl. carob; komiški goroc i&#8230; nije kukac jelenak već je prekrasno ogromno stablo koje naraste i do 20 metara visine i 10-tak metara širine krošnje. Ajme hlada u ljetnim zvizdanima. Šećući rijetkim pustinjskim vrtovima, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/blog/strpljiv-i-snazan-rogac-kruh-ivanov-i-korica-slatka/">Strpljiv i snažan rogač – Kruh Ivanov i korica slatka</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p><strong>Piše: Irma Kovačić, autorica knjige &#8220;Kad otok putuje&#8221;</strong></p>
<p><em><strong>Po domaći,  rogač još zovu roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak; grč. keration; engl. carob; komiški goroc i&#8230; nije kukac jelenak već je prekrasno ogromno stablo koje naraste i do 20 metara visine i 10-tak metara širine krošnje. Ajme hlada u ljetnim zvizdanima.</strong></em></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9460 " src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/mocno-stablo-rogaca-2.jpg" alt="" width="724" height="484" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/mocno-stablo-rogaca-2.jpg 648w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/mocno-stablo-rogaca-2-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/mocno-stablo-rogaca-2-630x420.jpg 630w" sizes="auto, (max-width: 724px) 100vw, 724px" /></p>
<p>Šećući rijetkim pustinjskim vrtovima, onaj koji će kasnije postati Ivan, Krstitelj Isusov, ubire plod rogača kojim se hrani. Rogač je dobar kao kruh. Rogač jest kruh. Ivanov kruh (Iohannes brott), tako su mu kasnije dali ime. Bilo je to pred više od dvije tisuće godina. No, nije Ivan bio prvi koji ga je jeo. U Antici, Grci su vrlo dobro poznavali rogač. Ta, samonikao kakvog su ga donijeli palestinski i sirijski vrući vjetrovi, rastao je diljem njihova blagog mediteranskog carstva. <strong>Krasno je, visoko i moćno stablo, krupne hrapave kore, visine 15 pa i 20 metara, ogromne krošnje, razgranat, vazdazelen, s jakim kožnatim listovima. Oblikuje impozantno prepoznatljivu arhitekturu prostora gdje god da je stasao.</strong></p>
<figure id="attachment_9470" aria-describedby="caption-attachment-9470" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-9470 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/tree-316253_1280-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-9470" class="wp-caption-text">foto: Pixabay.com</figcaption></figure>
<p>Mnogi pokušaji kultivirane sadnje nisu baš uspjevali. Stari Dubrovčani znaju da najbolje uspjevaju oni koje ne diraš dok se zameću&#8230; kasnije ih možeš navrći i &#8220;pripitomiti&#8221; da bi ti dali ploda, nakon dvije do tri godine. A kad jednom procvjetaju, nema medonosnije biljke, pčele su zaljubljene u rogač.</p>
<p>Grci su dakako nastavili raspirivati vjetrove u naše južne krajeve; u nove su kolonije donosili i kulturu rogača <strong>gdje on jedino uspješno raste i plodi se &#8211; u neretljanski kraj, u Dubrovnik, na južne otoke &#8211; Korčulu, Vis, Hvar, Šoltu&#8230;</strong></p>
<p>Na našim prostorima najpoznatiji i najviše cijenjen jest komiški rogač. Njegov plod  zovu mesnati  komiški rogač. U samoj Komiži ustanovjena je prije koju godinu i  prerada rogača u  brašno koje se distribuira po većim centrima u Hrvatskoj. Porijeklo tog rogača je iz čsrobne uvale Perne kraj Komiže. No najstarija stabla rogača rasprostiru se u predjelu Norpina – predivnom perivoju iznad Komiže.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9463 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb.jpg" alt="" width="1000" height="666" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb-300x200.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb-768x511.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb-696x464.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/sočni-tb-631x420.jpg 631w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Nije poznato kojom li su čudnovatom tehnikom mjerenja Grci ustanovili da svaka koštica iz mahune rogača, ma kako stara bila, ma koliko deformirana bila, ma koliko u vodi stajala, u pijesku, na suncu, u blatu&#8230; <strong>uvijek teži 0,18 grama</strong>? I nije poznato zašto i i danas u to vjerujemo. Baš me zanima kad je netko posljednji put provjerio ovu tvrdnju?!?  Budući su rogačevu košticu zvali karub ili keration, zlatooko je tele brzo prigrabilo karat kao mjeru svih dragocijenih mu stvari, zlata ponajprije. Rogačevo se sjeme tako, pomoću lingvistike, preobratilo u onaj čudesni sjaj koji je uresio premnogu uznositu glavu dijademom, a ruku, vrat ili nožni članak ogrlicom. I poneki pupak, zanosnim piersingom.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9464 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0192-2-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Rogač je tvrdo drvo, posebne gustoće. Ideš li sijeći stari rogač strojnom pilom, iskre frcaju kao kod željeza, a pila se često voli zaglaviti. Osobito još ako je rogač u svom stoljetnom rastu i debljanju progutao koji oveći kamen i sakrio ga u dubini svoga bića. Rogač se opire gorenju dugo, uporno i uspješno. Kad ipak i izgori, neće proći dugo a iz crnoga će mu ugljena korijena potjerati nježna mladica i brzo će se oblikovati u granu, pokrivenu slojem bjelkastim poput pepela, a obraslu kožnatim i mesnatim listovima.</p>
<p>Bilo bi, kažu znalci, bolje, pametnije i ljepše orogačiti obale i otoke.<strong> Ako ne drugo, vratio bi im se sjaj arkadijskih gajeva duboka hlada po kojemu su jednom davno tako bezbrižno i samouvjereno vodili ljubav zaboravljeni Pan i njegove nimfe.</strong> Rogačevo drvo, svježe zarezano krvari najcrvenijom bojom među stablima.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9465 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2.jpg" alt="" width="1000" height="750" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/IMG_0190-2-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Kad ga kiparove ruke dotaknu, tvrdi se rogač umiljava svojoj sreći. Znam one rogače koji su od robusna tvrdoga drveta  postali skulpture ljudi u naravnoj veličini, ali znam i one koji su se smekšali do stidljivih, a moćnih, minijaturnih amuleta u obliku barke koju bi mogao pokriti srednji prst muške ruke. Pod tom rukom i tim prstima rogač postaje brod, mali brod ikona, zaštitnik od uroka. T<strong>aj se rogačev brod nosi u džepu kao hamajlija, a u čaši vina, kao i u moru, pliva nepotopiv.</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9467 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik.jpg" alt="" width="640" height="480" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik.jpg 640w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Brodovi-u-čaši-ik-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 640px) 100vw, 640px" /></p>
<p>Dok je rogač kralj boje među stablima, kraljica bi mogla biti lijepa bajama. Oboje se, ranjeni, prikažu rumeno i stidno, blistajući crvenom ljepotom sve dok im boju ne oduzme neminovan proces oksidacije. Kao i svaki rog i plod je rogača simbol životne snage i prodornosti. Osobito simbolizira mušku snagu, pa čak u talijanskom argotu penis nosi ime corno (rog) (od lat. cornu), pri čemu se ne misli samo životodajnost već i na prilično otvorenu agresivnost! Njegova kočopernost i kopljolikost, uskličnik u njegovu plodu dovoljno o tome svjedoče.</p>
<figure id="attachment_9466" aria-describedby="caption-attachment-9466" style="width: 900px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-9466 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik.jpg" alt="" width="900" height="675" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik.jpg 900w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-300x225.jpg 300w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-768x576.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-80x60.jpg 80w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-265x198.jpg 265w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-696x522.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/Željkovi-brodići-ik-560x420.jpg 560w" sizes="auto, (max-width: 900px) 100vw, 900px" /><figcaption id="caption-attachment-9466" class="wp-caption-text">Rogačići brodići  kipara Željka Belića</figcaption></figure>
<p>Malo je plodova sličnije oružju no što je rogač! Hoće mu se dugo vremena da sazri. U svibnju se mogu ugledati pune krošnje zelenih mahuna rogača koje zatim postupno bubre, protežu se mazno, u grozdovima, mijenjaju boju od zelene, preko žute u crvenkastu i ljubičastu te na koncu, u listopadu u tamnosmeđu. Za to vrijeme narastu i do dvadeset centimetara u dužinu, postanu mršaviji, ali su već i puno slađi. Možeš ga ubrati sa stabla i zagristi. Košticu nikad ne možeš pregristi, pa je stoga preskoči ili pljucni u kakvu lokvicu zemlje. Tko zna.</p>
<p>U sjemenkama rogača puno je bjelančevine i neke gumaste tvari koja, dokazali su farmaceuti, uzima li se 2 do 6 tjedana izvrsno utječe na smanjenje kolesterola, kilograma i obujma tijela. A i kalcij u plodu nije beznačajan.</p>
<p><strong>Rogačica i rogačuša</strong></p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9468 size-full" src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2.jpg" alt="" width="1000" height="1333" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2.jpg 1000w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2-225x300.jpg 225w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2-768x1024.jpg 768w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2-696x928.jpg 696w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/blagodat-bilja-ik-2-315x420.jpg 315w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /></p>
<p>Nije li rogačica drugo nego rogačuša? Pa i ime im tako zvuči – rogačica da bi bila mekša, slađa, ljupkija, gotovo prozirna okusa i mirisa, ying – žensko piće, a rogačuša robustnija – dakle yang, muško piće – tvrdokorno poput lozova starog panja ili kao kora od rogača – rakija jakih mirisa i okusa. Obje su dakako djeca rogačova – i liker i rakija. Pa tako nekako i brodići, amuleti Belićevi – ako su sazdani od grana rogačovih plivaju u čaši vina, kao da su rogačica, a ako li su od tvrda korijena rogačova – tonu na dno čaše kao da su rogačuša.</p>
<p><strong>Judini rogači</strong></p>
<p>Postoji i tzv. rogač divlji. Za razliku od pitomog, raste kao grm. Na listovima se njegovim često pojavljuju izbočine slične rogaču, ali kao da su nedorasle, poput nedonoščadi. Te pak narasline nastaju od uboda insekata. Takve rogače &#8211; nerogače narod još zove Judini rogači. Zovu ih i smrdljikom, Judom, tršljom, terebintom. Kažu da raste uz tirkizne tokove Vardara i Neretve. Bez brige, neotrovan je, ali se njime ne sladi! Bilo bi ga se ponekad kuhalo kao mlado proljetno &#8220;zelje&#8221;.</p>
<p><strong>Vojska pod rogačom</strong></p>
<p>Ovo se samo na Visu moglo dogoditi da u dubokom hladu rogača makar na tren zaspe po cijela desetina vojnika. Na njihovim vježbenim rutama preko bijelih žala  tirkiznih uvala,  mogle su se zadesiti i gole kupačice preko kojih bi, u punoj ratnoj spremi s veseljem preskakivali, ali ono što im se redovno događalo &#8211; to je bio rogač. Kad bi ga se dočepali, nije bilo te zapovijedi koja ih tu, u hladu, ne bi oborila s nogu, na meko tlo pod rogačem, na pet minuta sna, prije sljedećeg bojevog manevra po suhozidima i sikama i škrtim otočkim delicijama.</p>
<p><img loading="lazy" decoding="async" class="alignnone wp-image-9469 " src="https://test.sonderinnovations.hr/wp-content/uploads/2019/08/kad-otok-putuje.jpg" alt="" width="594" height="707" srcset="https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/kad-otok-putuje.jpg 570w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/kad-otok-putuje-252x300.jpg 252w, https://explorecroatia.eu/wp-content/uploads/2019/08/kad-otok-putuje-353x420.jpg 353w" sizes="auto, (max-width: 594px) 100vw, 594px" /></p>
<p><strong>Priču o rogaču možete pronaći u knjizi autorice <a href="https://www.ljevak.hr/knjizevnost/13768-kad-otok-putuje.html">Irme Kovačić  -&#8220;Kad otok putuje&#8221;.</a></strong></p>
<p><strong><em>Kad otok putuje,</em></strong> zanimljiva je putopisna storija o biljkama te niz živopisnih pripovijesti o  rogaču, šparogama, kaparima, artičokama, žužulama kao i sve ostalim mediteranskim biljem koje postaje autoričin simbol začaranog vrta. U knjizi se nalaze i zanimljivi recepti vezani uz otočke biljke.</p>
<p>Fotografije: Irma Kovačić</p><p>The post <a href="https://explorecroatia.eu/blog/strpljiv-i-snazan-rogac-kruh-ivanov-i-korica-slatka/">Strpljiv i snažan rogač – Kruh Ivanov i korica slatka</a> first appeared on <a href="https://explorecroatia.eu">ExploreCroatia</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
