Daruvarske toplice otvorile su novo, veliko poglavlje svoje povijesti. Nakon obnove i proširenja vrijednih više od 20 milijuna eura, ovaj poznati zdravstveno-turistički kompleks zasjao je 29.srpnja u potpuno novom ruhu, s obnovljenim smještajnim jedinicama, novim sobama, modernim rekreacijsko-turističkim centrom, bazenima s masažnim zonama, multifunkcionalnom sportskom dvoranom i wellness centrom. Posebnu pažnju na wellness nebu kontinentalnog turizma, privući će autentične hrastove kupke, razvijene kao jedinstven daruvarski proizvod, uz pivske kupke, slanu sobu, kriokomoru, barokomoru i sadržaje za duboku relaksaciju. Spoj ljekovite tradicije, suvremene wellness ponude i ulaganja u energetsku učinkovitost Daruvarske toplice danas čini jednim od najatraktivnijih aduta kontinentalnog turizma a detaljna rekonstrukcija legendarnih toplica, samo će ojačati tu poziciju.

Brojni izvori ljekovite termalne vode, nalazišta ljekovitog mineralnog blata,  očuvane povijesne građevine i prekrasni povijesni pejzažni parkovi, prirodne ljepote, brojni sportsko rekreacijski, wellness-spa i medicinski sadržaji čine Daruvarske toplice savršenim mjestom za odmor, rehabilitaciju i povratak tijela u dobru formu. Vratimo se malo u povijest i doznajmo kako je sve započelo i koliko vrijedi ovaj dragocjeni komadić termalnih ljekovitih voda..

Povijest Daruvarskih toplica

Od drugog stoljeća u rimsko doba, na mjestu današnjih Daruvarskih toplica postojale su toplice Aquae Balissae sa vrućim, toplim i hladnim kupkama, te zasebnim prostorijama za masažu i saunom.

Rimski carevi i austrougarska gospoda – svi su voljeli ovaj komadić raja

Ljekovita termalna voda na području Daruvara oduvijek je korištena za poboljšanje kvalitete života. Prvi su je koristili Jasi, a liječili su se tu i rimski carevi (Komod, Konstatin Veliki, Hadrijan), turski i austrougarski vojskovođe, gospoda, građanstvo i seljaštvo. U nešto novijoj povijesti, Carica Marija Terezija, područje Daruvarskih toplica predaje grofu Antunu Jankoviću 1756, godine, a on potom gradi nove bazene i zgrade.

U čemu pomažu Daruvarske toplice

Uz primjenu ljekovite termalne vode i mineralnog blata Daruvarske toplice specijalizirane su za rehabilitacijske programe liječenja lokomotornog sustava, rehabilitaciju nakon sportskih ozljeda, kao i zdravstveni program prirodne pomoći liječenju neplodnosti, te wellness – spa i sportsko – rekreacijske programe. Termalni izvori ljekovite vode, temperature su od 39 do 47 C. Uz termalne izvore nalazi se i mineralno blato, koje se također koristi za liječenje. 

Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju 

U sklopu Daruvarskih toplica postoji Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju. Najviše se liječe reumatske bolesti i ginekološke bolesti te se provodi medicinska rehabilitacija te programi odmora i rekreacije. U sklopu Daruvarskih toplica nalaze se zatvoreni i otvoreni bazen s termalnom vodom, hotel “Termal”, objekt “Arcadia” te mnogo raznih terena za šport i rekreaciju gimnastička dvorana, tereni za tenis, nogometno igralište, kuglana..) 

Atrakcije objekta – istražite ih

Smještajni objekti Daruvarskih toplica, lječilišni hotel „Termal“*** i depandansa „Arcadia“*** nalaze se u najljepšem dijelu povijesnog pejzažnog perivoja, na samo nekoliko minuta hoda do samog centra grada Daruvara. Okružuje ih Julijev park, jedan od najstarijih zaštićenih parkova u Hrvatskoj, prekrasne povijesne građevine, kaptirani izvori ljekovite termalne vode, dječje igralište, park šuma i brojne uređene šetnice.  

Upoznat ćete i Antunovu kupku iz 1772.g., Centalno blatno kupalište iz 1909.g., dok se ljupki niz povijesnih znamenitosti nastavlja s Vilom Arcadiom 1870.g.,  Švicarskom vilom 1860.g., dvorcem grofa Jankovića iz 1777. godine. Povijest je na ovom mjestu ispisala neke od najljepših arhitektonskih priča kontinentalne Hrvatske!

Stablo ginka, atraktivne skulpture, Rimska park šuma, novčić za sreću i izvor ljubavi – pronađite vlastitu oazu

Oko objekata Daruvarskih toplica, je posebno lijep Julijev park, u kojem se nalaze skulpture “Ždrala” (simbol Daruvara) i “Kupačice” ili “Goje Maje”. A prošećete li se do dvorca Janković, naići ćete na staro zaštićeno stablo ginka, koje je jedina zaštićena prirodna vrijednost u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji.

Skulptura “Kupačica”, jedan od najranijih radova kipara Antuna Augustinčića izrađena 1927. u bronci. Nalazi se od 1956. u Daruvarskim toplicama, a tamo je postavljena kao simbol plodnosti žene. 

Možete zaželjeti želju i baciti novčić za sreću u „Ivanovo vrelo“ – najveći kaptirani izvor ljekovite termalne vode..

Možete prošetati Poučnom stazom Rimske park šume do izvora ljubavi “Julis Brum”  i Židovskog groblja – spomenika kulture koje datira s početka 19. stoljeća.

Podarite sebi predivan relax uma i tijela u nevjerojatno lijepom ambijentu. Osvojit će vas kvaliteta i pristupačnost, kako usluge tako i cijene. Odmor nikad nije bio bliže.

Fotografije: arhiva Daruvarske toplice, arhiva TZBBŽ

www.visitdaruvar.hr

Daruvarske toplice
TZBBŽ

Objava Daruvarske toplice – zdravlje i wellness u novom ruhu pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Otok Ist idealna je destinacija za sve one koji žele pobjeći od automobila. Ovdje ih nema. No, zato ima brodova. Duboka mirna uvala i uređeno privezište za brodove omiljena je destinacija za nautičare, ali i ljubitelje ronjenja i ribolova s obzirom na to da su okolni otočići i hridi s pripadajućim podmorjem bogati ribom.

Otok koji zove na istraživanje

Najviši vrh otoka je Straža na 174 m, jedan je od najljepših na Jadranu. Otvoren na sve strane, ovisno o vremenskim prilikama, od Velebita, Paga, Zadra, Ugljana, Sestrunja, Molata, Dugog otoka, Raba, Lošinja, Oliba, Silbe, Premude…

Do vrha vodi planinarska, lijepo uređena i markirana staza. Nije zahtjevna, niti dugačka. Do vrha se stiže za 30-ak minuta, a uz odgovarajuću obuću i šiltericu, obavezno imajte uz sebe bocu vode s obzirom na to da staza uglavnom nema hladovine.

Na vrhu Straža je crkva Gospe od Sniga (ili crkva Gospe od Zdravlja), koja će vam uz spektakularan pogled pružiti i hladovinu. Stoga, svakako ostanite na vrhu neko vrijeme i uživajte u miru, tišini i pogledu. Crkva je izgrađena u 19. stoljeću, na mjestu prapovijesne gradine čiji se ostaci mogu prepoznati u obliku osipine masivne suhozidne strukture na istočnoj strani platoa. Tamo gdje nije bilo bedema, vapnenačke su stijene i strma padina tvorile prirodnu fortifikaciju pa nije bilo potrebe za gradnjom obrambenih struktura. Smještaj Straže i drugih gradina koje su koncentrirane na istočnom dijelu otoka može se povezati s blizinom izvora vode i plodnih površina, važnih resursa koji su svakako bili jedni od najvažnijih faktora života na otoku.

Preko puta, najviši vrh zapadnog krila “leptira” je Gora. Sasvim pak drugačija priča. Šumovit vrh krije niz podzemnih bunkera koje je sredinom prošlog stoljeća sagradila jugoslavenska vojska kao dio sustava obrane pomorske granice s ciljem sprečavanja moguće invazije s mora. Vojni položaji su raspoređeni na vršnom platou i zapadnoj padini, a povezani su nizom podzemnih tunela. Zanimljivi su ispisani zidovi. “Ukrasili” su ih vojnici koji su ovdje služili vojni rok, te su brojeći dane do konačnog odlaska s otoka ispisivali zidove.

Do ovog vam dijela otoka iz mjesta Ist treba 40-ak minuta pješke, a možete i biciklom. Staza uređena, široka i bez većih uspona, no imajte prikladnu obuću. Lagane tenisice će biti sasvim dovoljne za istraživanje skrivenih tajni podzemlja koje će vas odvesti u vojnu prošlost otoka Ista.

Arheološki tragovi na otoku Istu

Najbrojniji arheološki tragovi na otoku Istu potječu iz razdoblja prapovijesti. Smatra se da je većina gradina na ovom prostoru nastala u brončano i željezno doba, tj. u razdoblju od 2.-1. tisućljeća prije Krista. Na Istu je registrirano nekoliko prapovijesnih gradina: uz spomenutu Stražu, tu su još Gracina i Smokvenjak.
Arheološkim iskopavanjima provedenim 2021. godine otkriveni su brojni materijalni tragovi o aktivnostima na Straži tijekom 17.-16. st. pr. Kr. Prikupljeni su brojni ostaci materijalne kulture, poput ulomaka prapovijesnih keramičkih posuda ili životinjskih kostiju. Sve to svjedoči o životu nekadašnjih stanovnika otoka koji se osim na pomorstvu i ribarstvu, temeljio na stočarstvu i poljoprivredi.

Kako do Ista?

Do otoka Ista, uz vlastiti aranžman brodom, svakodnevno možete stići trajektnom linijom iz Zadra (Gaženica). Put traje oko dva i pol sata, a vozni red i cijene pogledajte OVDJE.
Nešto brža varijanta je katamaran koji će vas iz Zadra (Gradska luka) dovesti na Ist za nešto manje od dva sata. Vozni red i cijene OVDJE.
Svakako ga posjetite. Ako ste u prilici neka to bude van glavne sezone, kad nema toliko turista. Lipanj i rujan po nama su idealni za istraživanje ovog mističnog otoka.

Tekst i fotografije: Tea Rožman Svedrović

Izvor: Skitnice.hr

Objava Otok prezanimljive povijesti koji oblikom podsjeća na leptira pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Kornatski arhipelag, mjesto je skrivenih razlika, čiji oblik konstantno mijenja jačina valova, a boju pak sunčeva zraka. Ukupno 89 otoka, otočića i hridi godišnje ima čak 2700 sunčanih sati, površine oko 330 km2 i čak 238 km obalne crte. Samo je četvrtina nacionalnog parka kopnena, ostatak je morski ekosustav. Tu se isprepliću kopno i more, sve ostalo nestaje, utapa se u beskraju. To je neki drugi svijet čiju čaroliju svatko mora upoznati.

1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, ovaj dragulj proglašen je nacionalnim parkom.
No, njegova povijest seže puno dalje prošlost – još u doba neolitika o čemu svjedoči nalazak kamene sjekire pronađene podno brda Stranžica, na otoku Kornatu, čiji se originalni primjerak čuva se u Arheološkom muzeju u Zadru.

No vrijeme Bizanta ostavilo je jedne od najvrjednijih građevina – crkvu Svete Marije ili Gospe o Tarca i utvrdu Tureta na otoku Kornatu iz 6. stoljeća, za koju se pretpostavlja da je imala vojnu namjenu sa svrhom osiguranja i kontrole plovidbe tada prilično nesigurnim Jadranskim morem. I uistinu odozgo puca impozantan pogled na sve strane svijeta. Starokršćanska trobrodna bazilika koja se nalazi u podnožju utvrde Tureta, s obzirom na svoju veličinu 30 x 13 m, daje naslutiti da je u to vrijeme na Kornatima boravio znatan broj stanovnika. U neposrednoj blizini crkve (u današnjem toru za ovce), nalaze se tragovi temelja nekadašnje zgrade za koju se dvoji je li se radilo o samostanu templara ili o benediktinskom samostanu.

Kristalno čisto more obavijeno oko otoka i hridi možete doživjeti i ovoga ljeta. Postoje svakodnevne ture turističkog razgledavanja brodovima, ili pak u doplovite u srce čarolije u vlastitom aranžmanu.
Najbliža polazna točka je Murter, ali možete stići i iz drugih dijelova. Primjerice, brodom iz Zadra, ovisno o brzini kretanja, do Kornata vam treba oko sat vremena. Putem gledajte što sve nudi naše more, igru vjetra i valova, netaknutu prirodu, stare kamene kućice.

Od svega što je stvorila kornatska ruka najupečatljiviji i najatraktivniji svakako je suhozid. Kilometrima dugi zidovi koji presijecaju kornatske otoke jedna su od najvećih turističkih atrakcija a znak borbe i rada Murterina dugačak je 330 km. A koliko je vremena i truda trebalo da bi ih se sazidalo? Kažu da dvojici muškaraca koji znaju kako se to radi treba oko 150-200 dana za zid dužine 2 km!

Izvor i fotografije: Tea Rožman Svedrović, Skitnice.hr

Objava Nacionalni park Kornati, raj za nautičare i ljubitelje divlje, netaknute prirode pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Silba je najsjeverniji dalmatinski otok smješten između Premude i Oliba, poznat kao “vrata Dalmacije”. S 300 stalnih stanovnika i površinom na tek 15 četvornih kilometara oblikom podsjeća na broj osam ili znak beskonačnosti, što dodatno pridonosi dojmu mjesta na kojem mnogi požele zauvijek ostati. 

Silba je poznata kao otok bez automobila, što u prvi plan stavlja mnogima omiljenu „slow travel“ notu ispunjenu avanturizmom i divljinom prirode. Outdoor ponuda uključuje brojne aktivnosti koje prvenstveno ovise o lokalcima. Nude ih turistima kako u sezoni, tako i izvan nje. Šetnje, trčanje uz obalu, ronjenje, ribolov, plivanje, surfanje, dio su svakodnevnog života kako lokalnog stanovništva, tako i sve većeg broja gostiju. I dok ljeti lokalno stanovništvo pruža usluge vođenih tura, poput šetnje, vožnje biciklom, trčanja obalnim stazama uz more i dr., ronjenje i ribolov sve su popularnije aktivnosti, posebno izvan sezone.

Tako se krajem rujna svake godine ovdje okupljaju ljubitelji ribolova, kada se održava Big Game Fishing Silba. Tijekom deset godina ovo je natjecanje postalo jedan od najvažnijih otočnih događanja koje uz lokalne, okuplja strastvene ribolovce iz Hrvatske i svijeta. Organizatori najveće jesenske manifestacije na Silbi su Ana i Šime Baljak koji se bave i najmom brodova, što daje dodatnu notu istraživačima skrivenih plaža i uvala te ljubiteljima podvodnog ribolova.

Još jedan dokaz angažmana lokalaca je “Toreta Open Water” najpoznatija plivačka utrka u organizaciji Kluba daljinskog plivanja Silba, koji okuplja mnogobrojne plivače iz Hrvatske i inozemstva. U kolovozu 2025. održan je 11. plivački maraton u sklopu kojega su se plivale završna utrka ACI CRO CUP-a, utrke Prvenstva Hrvatske za sve dobne skupine te rekreativna utrka Alavija. Startalo je 88 plivačica i plivača uz pratnju sedam brodica, a za svaki je brinulo 20 volontera KDP Silba. Pa nije li to najljepši pokazatelj snage lokalaca u organizaciji i provedbi vrijednih aktivnosti kako za otok tako i za lokalno stanovništvo? Organiziraju se ovdje i rekreativne utrke poput Silba Night Run i Silba Swim&Run, koje bez volontera i inicijative lokalaca također ne bi bile moguće.

Upravo kroz sudjelovanje u organizaciji i održavanju outdoor događaja te kroz pružanje usluga kao što su vodičke ture, iznajmljivanje opreme, pa i direktno sudjelovanje u raznim natjecanjima i događanjima ostvaruju i vlastiti dodatni prihod, zdravstvene benefite kao posljedicu povećanja tjelesne aktivnosti i bavljenja sportom. Uz to, sve veća potražnja potiče i razvoj infrastrukture poput novih biciklističkih staza, pješačkih puteva i rekreativnih zona, što u konačnici stvara prostor za proširenje ponude.

Razvoj održivog outdoor turizma potiče i očuvanje prirodne i kulturne baštine, jer su otočani najvažniji čuvari svoje okoline. Uključivanje lokalnog stanovništva u planiranje i implementaciju outdoor ponude ključno je za razvoj i zaštitu otočne prirode, što dugoročno osigurava i njihove životne uvjete i turističku atraktivnost otoka. U konačnici, stanovnici otoka najdirektniji su nositelji beneficija koje donosi rast outdoor aktivnosti, kako za otok i njegov održivi razvoj, tako i za njih same.

Za razliku od ostalih otoka s izrazitim rastom velikih utrka Silba nudi outdoor aktivnosti koje više naglašavaju osobni doživljaj prirode i sporiji tempo. Kao takva važan je dio rekreativnoj ponudi koja pozitivno utječe na zdravlje i životni stil lokalnog stanovništva te privlači turiste koji traže sinergiju mira, prirode i aktivnog odmora.

Tekst: Tea Rožman Svedrović

Izvor: Skitnice.hr
Fotografije: Zadar Archipelago.hr

Objava Aktivni otoci: Silba, otok bez automobila na kojem cvatu outdoor aktivnosti pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Vodič kroz Nin

Dan započnite na plaži Ždrijac, jednom od najprepoznatljivijih pješčanih mjesta Ninske lagune. Plaža je oblikovana poput dugog pješčanog spruda koji prirodno štiti stari grad, a iz plićaka se pruža jedan od najljepših pogleda na povijesnu jezgru Nina i Velebit u pozadini. Ili na legendarnoj Kraljičinoj plaži. Carstvu mekanog pijeska.

Preko kamenog mosta u kraljevski grad

Nin je mjesto koje vas osvoji na prvu. Mali, šarmantan, autentičan. Grad kroz koji ne treba protrčati od jedne znamenitosti do druge. Njega je najbolje upoznavati polako: ranom šetnjom uz lagunu, prelaskom preko kamenog mosta, zavirivanjem u crkvice stare više od tisuću godina, ručkom začinjenim ninskom soli te poslijepodnevom provedenim u moru pješčanih plaža. Ulazak u Nin preko kamenog mosta jedan je od onih trenutaka u kojima se prošlost i sadašnjost gotovo neprimjetno dodiruju. Stara jezgra dovoljno je malena da se može obići pješice, ali iza svakog ugla skriva novi povijesni sloj.

Povijesna jezgra smjestila se na malenom otočiću usred lagune i s kopnom je povezana dvama kamenim mostovima. Na vrlo malom prostoru susreću se crkve, rimski ostaci, solana, pješčane plaže i lokalna gastronomija. Upravo zato preporučujem da za Nin odvojite cijeli dan. Zaustavite se kod kipa kneza Branimira, prođite kroz gradska vrata i nastavite prema središtu. U kratkoj šetnji naići ćete na ostatke rimskog hrama, crkvu sv. Anselma, stare kamene kuće i trgove te brončani kip Grgura Ninskog, djelo Ivana Meštrovića. Prema lokalnoj predaji, dodir njegova sjajnog nožnog palca donosi sreću, pa taj mali ritual rijetko propuštaju domaći i strani posjetitelji. I ne zaboravite pritom zamisliti želju.

Crkva sv. Križa, ninski kameni kalendar

Najvažnija postaja povijesne šetnje je crkva sv. Križa, jedan od najvrjednijih sačuvanih spomenika starohrvatskoga crkvenog graditeljstva.

Često je nazivaju „najmanjom katedralom na svijetu“, no zapravo je riječ o malenoj predromaničkoj crkvi iz 9. stoljeća. U vrijeme hrvatskih vladara služila je kao dvorska kapela obližnjega kneževa dvora, a izgrađena je na ostacima antičkih kuća, koji se i danas mogu vidjeti oko nje.

Položaj prozora i kutovi pod kojima sunčeve zrake ulaze u crkvu pretvaraju građevinu u svojevrstan kameni kalendar. Prema svjetlosti se mogu odrediti suncostaji i ravnodnevnice, zbog čega se upravo ovdje na početku ljeta održava Festival sunca i svjetlosti.

Dalmatinski ručak u Konobi Bonkula

Nakon jutarnjeg razgledavanja vrijeme je za predah u Konobi Bonkula, smještenoj na Trgu Kraljevac 3, u povijesnoj jezgri Nina.

Naziv konobe naslanja se na dalmatinski izraz bonkulović, koji opisuje gurmana, sladokusca i čovjeka koji zna uživati u dobrom zalogaju, čaši vina i društvu bez žurbe. Upravo na toj ideji počiva gastronomska priča konobe, koja tradicionalne dalmatinske okuse predstavlja u suvremenijem izdanju.

Za početak se nameće delikatesna selekcija s pršutom, sirom i ninskim šokolom, autohtonim suhomesnatim proizvodom od svinjske vratine. Na aktualnom jelovniku nalaze se i morski pjat s tunom, inćunima, gamberima, hobotnicom i lignjom, jadranski rižoto s plodovima mora, gamberi na dalmatinski, hobotnica na žaru s blitvom te riblji file.

Šokol je mnogo više od hladnog predjela. Svinjska vratina najprije se soli, potom uranja u kuhano crno vino, začinjava, dimi i suši na buri. Obiteljske recepture tradicionalno se prenose usmenom predajom, a upravo mu ninska sol, začini i spoj morskoga zraka s burom daju karakterističan okus.

Solana Nin i priča o bijelom zlatu

Nekoliko minuta od stare jezgre nalazi se Solana Nin, mjesto na kojem se najbolje vidi koliko su priroda i ljudski rad oblikovali ovaj kraj.

Sol se ovdje proizvodi prirodnim putem, djelovanjem mora, sunca i vjetra, a tradicija proizvodnje duga je oko 1500 godina. Posjetitelji mogu razgledati Kuću soli, upoznati stare alate i način ručnog prikupljanja soli te kušati i kupiti ninski cvijet soli, nježne kristale koji nastaju na površini bazena.

Najbolji doživljaj pruža vođena šetnja pokraj bazena za isparavanje, tijekom koje se upoznaje postupak kristalizacije i ručne berbe. Obilazak traje oko 45 minuta, a po poljima soli dopušteno je hodati samo u pratnji vodiča. Preporučuju se šešir, voda i zaštita od sunca jer je na otvorenim poljima ljeti vrlo malo hlada. Termine svakako provjerite na solananin.hr.

Kraljičina plaža i ninski wellness na otvorenom

Drugi dio dana rezervirajte za Kraljičinu plažu, najpoznatiju i najdužu ninsku pješčanim plažama. Zbog sitnog pijeska i plićaka, posebno je omiljena među obiteljima s djecom, dok pogled prema Velebitu krajoliku daje gotovo nestvarnu kulisu.

Legenda kaže da je u njezinoj ljepoti posebno uživala supruga prvoga hrvatskog kralja Tomislava, po čemu je plaža i dobila kraljevsko ime. Uz plažu se nalazi najveće poznato nalazište ninskoga ljekovitog blata. Posjetitelji se njime tradicionalno premazuju, ostavljaju ga da se osuši na koži, a zatim ga ispiru u moru.

Želite li mirniji boravak, prošećite nešto dalje od glavnih ulaza. Kraljičina plaža prostrana je i čak se i tijekom sezone može pronaći mirniji komadić pijeska.

Večera u Gostionici Sokol

Dan završite u Gostionici Sokol, obiteljskom restoranu koji svoju tradiciju u Ninu njeguje od 1951. godine. Nalazi se odmah uz ulaz u povijesnu jezgru, unutar nekadašnjih gradskih bedema.

Sokol je dobar izbor za goste koji žele klasičniju interpretaciju domaće kuhinje. Za predjelo odaberite ninski šokol ili dalmatinsku platu s pršutom, ovčjim sirom i šokolom. Među prepoznatljivijim jelima je domaća tjestenina „Tartaro“ sa šokolom, kozicama i gljivama, a u ponudi su i riba, školjke, lignje s gradela te mesni specijaliteti.

Zalazak sunca kod crkve sv. Nikole

Predvečer napustite plažu i krenite prema polju Prahulje, gdje se na malom brdašcu uz cestu prema Zatonu i Zadru, uzdiže crkva sv. Nikole. Do nje je najjednostavnije doći automobilom ili biciklom.

Crkvica potječe s kraja 11. ili početka 12. stoljeća i jedini je sačuvani primjer ranoromaničke arhitekture takva oblika u Dalmaciji. U 16. ili 17. stoljeću na nju je, zbog opasnosti od Osmanlija, nadograđeno obrambeno krunište s osam zubaca.

Prema predaji, u Ninu je okrunjeno sedam hrvatskih kraljeva. Nakon krunidbe vladar bi s pratnjom dojahao do sv. Nikole, predstavio se narodu i mačem simbolično zasjekao prema četirima stranama svijeta. Bez obzira na to gdje prestaje povijest, a počinje legenda, izdvojena crkva na humku ostaje jedan od najupečatljivijih prizora Nina. Službena turistička stranica posebno je preporučuje kao mjesto za promatranje zalaska sunca.

Završite dan uz sladoled Sorelle

Dan u Ninu završite sladoledom u Sorelle Ice Cream Shopu, smještenom u povijesnoj jezgri, nedaleko od kipa Grgura Ninskog i crkve sv. Križa. Iza ove obiteljske priče stoje tri sestre iz Nina. Nikolina, Mare i Zora pričaju slatku priču ručno pripremljenih sladoleda mediteranskih okusa, među kojima se ističu rogač i smokva te jogurt sa šumskim voćem i još mnogo drugih okusa koji će vas zasigurno natjerati na povratak.

Nin se može obići za nekoliko sati, ali tek cijeli dan otkriva njegov pravi karakter. Jutro na Ždrijacu pokazuje njegovu prirodnu stranu, crkva sv. Križa i stara jezgra vraćaju posjetitelja u vrijeme hrvatskih vladara, Solana govori o stoljećima života uz more, a Kraljičina plaža podsjeća da povijesni grad može biti i savršena ljetna destinacija.

Kada se svemu dodaju ninski šokol, cvijet soli, riba s gradela i zalazak sunca kod crkve sv. Nikole, postaje jasno zašto se iz Nina rijetko odlazi samo s fotografijama. Iz njega se nose okusi, mirisi bure i soli te osjećaj da je jedan mali grad ispričao iznenađujuće veliku priču.

Fotografije: Visit Nin
Izvor i tekst: skitnice.hr

Objava Kraljevske crkve, pješčane plaže, ninska sol i okusi Dalmacije: Zašto provesti jedan dan u Ninu  pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Biciklom kroz prirodu Poilovlja

Cikloturizam ovdje nije samo putovanje od jedne točke do druge. To je idealna prilika da usporite, udahnete punim plućima šumu, čujete ptice skrivene među granama i otkrijete detalje koji bi vam iz automobila lako promaknuli.

Polazišna točka vaše biciklističke avanture može biti Centar za posjetitelje Natura 2000 Garešnica. U Centru možete unajmiti bicikl prema važećem cjeniku objavljenom na mrežnoj stranici poilovlje.hr,
odabrati rutu i krenuti u istraživanje Sjeverne Moslavine.

Na raspolaganju su vam:

Poučna staza Poilovlje, koja vodi od Garešnice do informativno-edukativnog punkta u Kaniškoj Ivi i natrag.
Staza prolazi krajolikom pogodnim za uživanje u prirodi i promatranje ptica, dok edukativni sadržaji putem otkrivaju zanimljivosti o biljnom i životinjskom svijetu Poilovlja.

Poučna staza Čapljin put, koja prolazi gradom te vodi do jezera Skresovi i oko njega. Blizina vode, zelenilo i bogatstvo ptičjeg svijeta čine je posebno privlačnom ljubiteljima prirode, fotografije i promatranja ptica.

Ruralna ruta 1 i Ruralna ruta 2, namijenjene upoznavanju mirnijih predjela, sela i prepoznatljivih krajolika Sjeverne Moslavine.

Možete odabrati jednu rutu, prilagoditi vožnju svojoj kondiciji i vremenu ili ih postupno istražiti sve. Staze su odličan izbor za rekreativce,
obitelji i sve koji žele aktivan odmor daleko od gradske gužve.

Na poučnim stazama i informativno-edukativnim punktovima saznat ćete zašto je Poilovlje dio europske ekološke mreže Natura 2000 te upoznati prirodna staništa i njihove stanovnike.

Zastanite i pogledajte prirodu izbliza

Ponekad se najljepši trenutak izleta skriva visoko među granama ili iznad mirne površine ribnjaka. Zato u Centru možete unajmiti dalekozor i okušati se u promatranju ptica i ostalih stanovnika ovog biološki vrijednog područja. Ozbiljnijim zaljubljenicima u ornitologiju dostupan je i teleskop.

Nakon vožnje pronađite mirno mjesto, zastanite i pričekajte da vam priroda sama otkrije svoju priču.

Centar u kojem priroda postaje pustolovina

Centar za posjetitelje Natura 2000 Garešnica spaja ekologiju, znanost, zabavu i iskustveno učenje. Smješten je u nekadašnjem Društvenom domu, zgradi koja je tijekom svoje zanimljive povijesti bila kino, trgovina pa čak i noćni bar. Već na ulazu dočekat će vas veliki akvarij s domaćim i zaštićenim vrstama riba koje nastanjuju obližnje ribnjake i rijeku Ilovu.

U multimedijalnoj učionici „Dabar“ djeca i odrasli kroz igru, kvizove, edukativne filmove i interaktivne sadržaje upoznaju životinje, ptice i važnost očuvanja okoliša. U laboratoriju „Gnjurac“ biljni i životinjski svijet mogu istraživati pod mikroskopom, dok izložbe fotografija i ornitološki sadržaji dodatno približavaju prirodna bogatstva Poilovlja.

To je mjesto na kojem digitalni sadržaji postaju prozor prema stvarnom svijetu prirode, djeci pružaju školu u prirodi koju neće lako zaboraviti, a odraslima priliku da nauče nešto novo.

Produžite izlet u Garešnicu

Nakon bicikliranja i posjeta Centru istraživanje možete nastaviti u okolici Garešnice.
Posjetite prvi hrvatski hotel za pčele s pet zvjezdica na OPG-u Balja, okušajte se u ribolovu tijekom ribičkih dana ŠRD-a „Ilova“ Garešnica na popularnom jezeru Skresovi ili, uz prethodnu najavu, krenite na jahanje u Konjičkom klubu „Garić“.

Poilovlje u jednom izletu spaja kretanje, prirodu, učenje i odmor. Idealno po mjeri rekreativaca, obitelji, zaljubljenika u ptice i svih onih koji vole otkrivati manje poznata mjesta. Najam bicikala, dalekozora i teleskopa moguć je prema važećem cjeniku objavljenom na mrežnoj stranici poilovlje.hr.

Pedalirajte, zastanite i osluškujte. Uz prirodu na dlanu na dva kotača, to neće biti problem.

Fotografije: Stipe Boščić, arhiva Poilovlje – Natura Centar 2000
Korisni linkovi:
facebook.com/poilovljenatura2000
instagram.com/poilovlje_natura2000
Poilovljenatura2000

Objava Otkrijte Poilovlje na dva kotača:pustolovina u srcu Sjeverne Moslavine  pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Moslavačka tradicijska kuća u Gornjem Mikloušu

Ako niste čuli za Gornji Miklouš, nadamo se da će posjeta pravoj pravcatoj moslavačkoj kući to promijeniti. Ova tradicijska kuća izgrađena  je 1924 g. od hrastovih gredica i pletera, te pokrivena glinenim crijepom (čazmancem), kao i većina moslavačkih seljačkih kuća toga vremena. Posebnost je ove kuće je ta da je opremljena  predmetima iz muzejskog fundusa etnografske zbirke Gradskoga muzeja Čazma.

A u sklopu ove jedinstvene etno kuće možete vidjeti i staru kovačnicu. Kuća je otvorena za razgled po prethodnoj najavi, i u vlasništvu je Grada Čazme odnosno Centra za kulturu Čazma.

Etno park Veliko Trojstvo

Ponuda: razgledanje etno zbirke
Radno vrijeme: po najavi

Etno park u srcu Velikog Trojstva predstavlja jedinstveni kompleks koji oživljava povijest i tradiciju ovog kraja. U nekadašnjem muzeju, gdje je boravio i radio Josip Broz Tito, danas se nalazi zavičajna etno-zbirka koja sadrži oko 1000 raznolikih eksponata. Ovi artefakti vjerno prikazuju život, kulturu i običaje Bilogore, a posebnu vrijednost čini zbirka Gordane i Juraja Matuncija.

Iza muzeja prostire se etno-okućnica koja nudi uvid u tradicijski seoski način života i graditeljstvo. Ovdje možete pronaći autentične objekte poput stare bilogorske hiže, štaglja, ambara, krušne peći i bunara, sve smješteno unutar ograde od pletenog šiblja.

Etno park nije samo prostor za izlaganje, već i mjesto gdje se tradicija susreće s modernim vremenima, pozivajući posjetitelje da istraže bogatstvo povijesne baštine i kulturološke raznolikosti ovog predivnog područja. Ulaz u Etno park je slobodan uz prethodnu najavu na broj telefona 043 885 643. Idealno je mjesto za izlet s obitelji i upoznavanje sa starim zanatima, folklorom i nekadašnjim načinom života u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Etno park smjestio se na adresi Braće Radić 28 u Velikom Trojstvu.

Zavičajna etno zbirka sadrži mnoštvo eksponata koji vjerno prikazuju život, kulturu i običaje iz prošlosti Bilogore. Ovaj etno park nudi razgled svoje etno zbirke također po najavi.

ETNO KUĆA IVANOVO SELO

Ova kuća, poznata pod češkim nazivom Staveni, sagrađena je krajem 19. stoljeća. Građena od drveta, sa zidovima prekrivenim zemljom i obojenim u bijelo, pravi je primjer tipične gradnje iz tog stoljeća. Unutrašnjost kuće podijeljena je na više dijelova: ganjek (predvorje), seknjic (prednja soba), kychune (kuhinja) i komora (mala soba), a u svim prostorijama očuvan je autentični zemljani pod, koji daje poseban doživljaj.

Svaki kutak ove kuće priča svoju priču. U stambenom dijelu možete vidjeti stare dijelove pokućstva i ručno izrađen tekstil, dok kuhinja čuva zbirku starinskog kuhinjskog namještaja, stolnog posuđa i pribora. U dvorištu se nalazi krušna peć, staje, kukuružnjak, spremište za žito te kokošinjac, uz izložene alate i predmete koji su se nekad koristili u poljodjelstvu, stočarstvu, preradi mlijeka i obradi drva.

Etno den je pravo slavlje češke tradicije. Posjetitelji mogu besplatno razgledati unutrašnjost etno kuće, prošetati se Staročeškim sajmom te uživati u bogatom kulturno-umjetničkom programu u kojem sudjeluju folklorna društva iz Hrvatske i Češke. Etno kuća tada ponosno otvara svoja vrata kroz prisjećanje na stare običaje i način života češke zajednice.

KATEDRALA SVETE TEREZIJE AVILSKE U BJELOVARU

Katedrala sv. Terezije Avilske u Bjelovaru izgrađena je u stilu kasnog baroka te je smještena na glavnom gradskom trgu kojim dominira svojom visinom i bogato ukrašenim pročeljem. Građena između 1765. i 1771. godine, crkva je značajna ne samo zbog svoje arhitekture, već i zbog povijesne važnosti za grad. Njezino pročelje, raščlanjeno pilastrima i nišama te zvonik visok 52 metra čine ovu građevinu prepoznatljivom u urbanističkoj strukturi grada.

Kao jednobrodna građevina, crkva ima zaobljeno svetište i prostranu lađu, uz pjevalište s orguljama, smješteno iznad crkvenog predvorja. Unutrašnjost je ukrašena oslikanim prozorima i zidnim slikama, dok se ispod crkve nalazi velika kripta.

Povijest crkve usko je povezana s dolaskom pijarista, redovnika posvećenih obrazovanju, koji su 1761. osnovali školu u Bjelovaru. Crkva je postala župna 1772. godine, a posvetio ju je zagrebački biskup Josip Galjuf 1775. godine. Zgrada kolegija i škole pijarista izgrađena je uz crkvu, a crkva je preživjela mnoge povijesne izazove, uključujući veliki potres 1880. godine, nakon čega ju je obnovio poznati arhitekt Herman Bollé.

Crkva sv. Terezije Avilske dobila je ime po španjolskoj svetici i crkvenoj naučiteljici sv. Tereziji Avilskoj, koja je bila zaštitnica austrijske carice Marije Terezije, osnivačice grada Bjelovara 1756. godine. U potresu 1880. godine crkva i župni dvor pretrpjeli su značajna oštećenja. Arhitekt Hermann Bollé, poznat po obnovi zagrebačke katedrale, nadgledao je obnovu crkve 1888. godine. Unutrašnjost crkve doživjela je potpunu obnovu 1896., čime je vraćen njezin izvorni barokni sjaj.

Svetište Svetinja u Kreštelovcu

Stalni izvor pitke hladne vode koji je izvirao u blizini kapelice u narodu je dobio aureolu svetosti. Prema raširenom vjerovanju, sačuvanom do danas, voda iz izvora u šumi ima moć čudotvornog izlječenja bolesti, te je prema tvrdnjama domaćih ljudi bilo puno slučajeva izlječenja bolesnika, čak i invalida nakon što su se okupali u vodi s izvora u Svetinji.

Ovaj blagotvorni izvor, nalazi se u općini Dežanovac. Proglašenje izvora u šumskoj dolini sjeverozapadno od Kreštelovca potakli su svećenici te je tako izvor ljekovite vode, Svetinja 1747. godine postalo svetište koje i danas posjećuju ljudi svih vjeroispovijedi. Na mjestu ljekovitog izvora prirodne vode postavljena je najprije skromna pravoslavna drvena kapela, a poslije je izgrađena zidana kapelica Uspenija svete Bogorodice. Stalni izvor pitke hladne vode koji je izvirao u blizini kapelice u narodu je dobio aureolu svetosti.

Prema raširenom vjerovanju, voda iz izvora u ovoj šumi ima moć čudotvornog izlječenja bolesti te je prema tvrdnjama domaćih ljudi bilo puno slučajeva izlječenja bolesnika, čak i invalida nakon što su se okupali u vodi s izvora u Svetinji. Posredovanjem katoličkog svećenstva, 1773. godine je voda iz kreštelovačke Svetinje dospjela na analizu u Beč. Rezultati analize vode iz Svetinje došli su na popis poznatih izvora ljekovite vode u Hrvatskoj i Slavoniji, koji je sastavio medicinar J. B. Lalangue, liječnik iz Varaždina. Kreštelovac i izvor ljekovite vode su spomenuti 1782. godine u putopisu iz Požeške županije peštanskih profesora M. Pillera i Lj. Mitterpachera. Karizma svete vode očuvala se do danas.

Izletnička tradicija s najljepšim obilježljima ruralnog turizma

Livade sa gustim tkanjem raznolikog cvijeća, marljive pčele koje slijeću na livade i daju bogati med, ptičji život koji buja u raskošnim krošnjama, najljepše gorske staze i puteljci na kojima se odmarate u debeloj hladovini bilogorske šume, tajanstvena Moslavačka gora, brojne ciklo staze i pješački puteljci, nevjerojatno lijepi prizori ruralnog bogatstva u kojima se odmarate punim plućima, sve je to normalan dio Bjelovarsko-bilogorskog pejzaža. 

Tu vas čekaju neki od najljepših kontinentalnih izletišta u ovom dijelu Hrvatske a posjete seoskim domaćinstvima Bjelovarsko – bilogorske županije, nudi pak totalno rasterećenje od svega. Brige ostaju negdje daleko.

Ukoliko se poželite odmoriti prije ili nakon mora i bučnog ljeta, vrućine i gužvi, u ovom kutku Lijepe Naše, čeka vas ljekoviti odmor, za dušu i tijelo.

fotografije: Ž.Smešnjak, Stipe Boščić, Š.Brajković, arhiv TZBBŽ

Zaprati, istraži:
tzbbz.hr
Facebook stranica
Instagram

Objava Šetnjom kroz svetišta, starine i dražesne etno kutke Bilogore pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Nakon 24 istaknute osobe koje su svojim životom i djelovanjem obilježile hrvatsku povijest, nova zvijezda nije čovjek, nego simbol koji ih sve povezuje. Hrvatska zastava ovdje postaje više od državnog obilježja. Ona je priča o identitetu, pripadnosti, povijesti, ponosu i domu.

Novi interaktivni sadržaj vodi posjetitelje kroz zanimljivu povijest hrvatske zastave i grba. Na jednostavan i pristupačan način odgovara na pitanja koja mnogi možda nikada nisu postavili: zašto se hrvatska zastava ubraja među najstarije nacionalne zastave Europe, tko je zaslužan za njezin današnji izgled, što predstavljaju povijesni grbovi na zastavi i kako su se kroz vrijeme oblikovali simboli koje danas prepoznajemo kao svoje.

Posebno lijep i emotivan dio postava čini velika karta svijeta na kojoj je riječ “domovina” ispisana na brojnim jezicima. Putnici su pozvani pronaći svoj jezik i označiti mjesto koje smatraju domom. Tako izložba prestaje biti samo muzejski sadržaj i postaje živa karta osobnih priča, odlazaka, povrataka, sjećanja i osjećaja pripadnosti.

Ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja Matea Brstilo Rešetar istaknula je kako zastava simbolizira identitet, povijest i tradiciju države, ali i zajedništvo njezinih građana. Posebno je naglasila da Hrvatska spada među rijetke zemlje koje imaju sačuvanu preteču svoje nacionalne zastave, Jelačićevu zastavu, koja se, zahvaljujući banovoj oporuci, čuva upravo u Hrvatskom povijesnom muzeju.

Dodala je i kako novi sadržaj polazi od nacionalnog simbola, ali govori o univerzalnom osjećaju pripadnosti. A teško je zamisliti bolji prostor za takvu priču od zračne luke, mjesta polazaka, dolazaka, susreta i povrataka. Domaćim putnicima izložba nudi priliku da poznate simbole pogledaju iz nove perspektive, dok stranim putnicima pruža autentičan prvi ili posljednji susret s hrvatskom baštinom.

Povod za proširenje izložbe bio je Dan hrvatske zastave, 5. lipnja, koji je ove godine prvi put službeno obilježen.

Likovni postav novog izložbenog sadržaja potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, dok je autorica izložbenog proširenja Jelena Roboz naglasila kako je hrvatska zastava svjedok najvažnijih povijesnih, ali i osobnih trenutaka. Upravo zato njezinu je priču željela približiti posjetiteljima jasno, jednostavno i interaktivno, podjednako djeci, domaćim putnicima i onima koji Hrvatsku upoznaju prvi put.

Na predstavljanju se okupljenima obratila i izaslanica ministrice kulture i medija, Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje. Posebnu pozornost privukla je interpretacija bana Josipa Jelačića, u vjerno rekonstruiranoj odori kakvu je ban nosio na ustoličenju 1848. godine, uz preteču današnje hrvatske zastave.

Iz Međunarodne zračne luke Zagreb poručuju kako s ponosom surađuju s institucijama koje čuvaju i promiču hrvatsku kulturnu i povijesnu baštinu. Član Uprave David Gabelica istaknuo je da upravo terminal, kroz koji godišnje prolaze milijuni putnika, pruža jedinstvenu priliku za predstavljanje bogatstva hrvatskog identiteta. Suradnja s Hrvatskim povijesnim muzejom, kao i projekt Klavir nade s Hrvatskim glazbenim zavodom, pokazuju kako zračna luka može biti puno više od prometnog čvorišta.

Muzejska zona, smještena nakon sigurnosne kontrole u putničkom terminalu Zračne luke Franjo Tuđman, nastavlja se razvijati kao jedinstven prostor susreta putovanja, kulture i povijesti. To je mjesto na kojem putnici, čekajući let, mogu zastati, pogledati, naučiti nešto novo i ponijeti sa sobom mali dio hrvatske priče.

Zato, ako uskoro putujete kroz zagrebačku zračnu luku, nemojte samo proći pokraj Muzejske zone. Zastanite. Pogledajte novu zvijezdu. Možda ćete u priči o hrvatskoj zastavi pronaći i nešto svoje, uspomenu, pripadnost, dom ili barem lijep razlog da putovanje započne s malo više znanja i ponosa.

Izvor i fotografije: Hrvatski povijesni muzej

Objava Nova zvijezda u Muzejskoj zoni: hrvatska zastava dočekuje putnike u Zračnoj luci Zagreb pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Dobro došli na Fišijadu u Petrinji 2026., 18.srpnja 2026, u natjecanju u kuhanju fiš-paprikaša koje okuplja zaljubljenike u riječnu ribu, domaće recepte, veselo takmičenje u spremanju fiš paprikaša i onu duhovitu ljetnu atmosferu u kojoj se brzo zaboravi tko je došao kao natjecatelj, a tko kao navijač. Jer kad se zapale vatre, nasjecka luk i feferoni, a kotlići zamirišu, Petrinja postaje  najukusnija ljetna pozornica na otvorenom.

U Petrinji stoga Fišijadu ne doživljavaju kao natjecanje. Već čistu radost druženja, dobra kapljice, razgovora uz vatru, navijanje za svoje favorite i uživanje u Petrinji ljeti, kada grad i njegova okolica pokazuju svu svoju ljepotu. Rijeka, priroda, tople večeri i opuštena atmosfera savršen su poziv da dođete, prošetate, kušate, navijate i provedete nezaboravan dan u malom gradu velikog srca.

A za one koji misle da imaju tajni recept, točno znaju “naciljati” pravu mjeru ljute paprike i diče se preciznim “motom” za zamiješati fiš u kotliću, Fišijada je idealna prilika da pokažu što znaju. Neka najbolji fiš pobijedi!

Program

16:30 – 17:00 izvlačenje startnih brojeva
17:00 – 19:00 natjecanje u kuhanju fiš-paprikaša
19:00 – 19:30 uzimanje uzoraka
19:30 – 20:00 ocjenjivanje
20:00 proglašenje pobjednika i dodjela nagrada
20:15 podjela besplatnih prženih ribica

Prijave za natjecanje

Pravo sudjelovanja imaju sve ekipe koje se prijave organizatoru do 15. srpnja 2026. godine u Turističkoj zajednici Grada Petrinje, Josipa Nemeca 15, uz kotizaciju od 30 eura.

Za dodatne informacije dostupan je broj: 044 815 431.

Organizator osigurava

Organizator za natjecatelje osigurava ribu, odnosno 3 kg šarana i soma, drva, propozicije natjecanja, organizaciju suđenja, promotivne majice i nagrade.

Natjecatelji trebaju ponijeti

Ekipe same osiguravaju kotlić za kuhanje zapremine najmanje 10 litara, potreban pribor za rad i kuhanje, radni stol, stolce ili klupe, mirodije i začinsko bilje.

Kako se kuha pravi fiš?

Fiš-paprikaš priprema se prema recepturi od 3 kg riječne ribe, šarana i soma, uz crveni luk, ljute feferone, rajčicu, slatku i ljutu mljevenu papriku. Kuha se na otvorenoj vatri koja se loži drvima, jer pravi fiš voli dim, žar i strpljenje.

Važna napomena za natjecatelje: ekipe koje za kuhanje koriste plin neće biti u konkurenciji za natjecateljski dio. Dakle, ništa “preko plota”, samo se gleda vatra, kotlić i dobra ruka :).

Prije početka natjecanja ekipe izvlače brojeve u dvije zatvorene koverte s istim brojem. Jedna ostaje natjecatelju, a druga se dostavlja uz zdjelicu na ocjenjivanje.

Što ocjenjuje stručni sud?

Ocjenjivački sud dodjeljuje od 0 do 10 bodova za boju, gustoću, cjelovitost ribe i okus. Za ocjenu cjelovitosti ribe svaki natjecatelj mora dostaviti treću potkovu gledano od glave ribe, i to isključivo šarana. Ako se taj uvjet ne ispuni, u kategoriji cjelovitosti ribe dodjeljuje se 0 bodova. Zato, dragi majstori kotlića, pažljivo s ribom, hrabro s paprikom i lagano s feferonima. Ili ne baš lagano, ovisno o tome koliko ste sigurni u publiku.

Dođite u Petrinju, osjetite ljetni ritam grada, uživajte uz rijeku, podržite ekipe i kušajte atmosferu koja se ne može mjeriti s dosadnim kuhanjem kod kuće. Fišijada je najbolji dokaz da su za savršeni ljetni dan doslovno dovoljni: dobar kotlić, vatra, dobra riba, dragi ljudi i Petrinja u svom najveselijem izdanju. A poslije se možete osvježiti na našem legendarnom gradskom kupalištu, koje je ujedno i glavna točka naše Fišijade. Dobro došli u Petrinju.

petrinjaturizam.hr
www.facebook.com/TZGradaPetrinje
www.instagram.com/visitpetrinja/
Fišijada Facebook event

Objava Fišijada u Petrinji 2026.: kotlići na vatru, ekipa na obalu i neka najbolji fiš pobijedi! pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.

Ulice, trgovi i tvrđave ponovno postaju velika plesna pozornica: Šibenik Dance Festival od 13. do 18. srpnja 2026. donosi 18 predstava na osam lokacija, a ove godine prvi put širi program i u Vodice. Više od 300 umjetnika iz 12 zemalja, 18 predstava na osam lokacija i bogat program koji je većim dijelom besplatan za posjetitelje, sve to donosi ovogodišnji Šibenik Dance Festival, koji će se održati od 13. do 18. srpnja 2026.

Jedan od najatraktivnijih plesnih festivala u ovom dijelu Europe ponovno će pretvoriti Šibenik u živu pozornicu na otvorenom. Ples će se iz kazališnih dvorana preseliti na ulice, trgove, tvrđave i pred građane, stvarajući poseban spoj suvremene umjetnosti, povijesnih kulisa i ljetne atmosfere Krešimirova grada.

Festival se otvara u ponedjeljak atraktivnom predstavom Dervish in Progress tursko-austrijskog umjetnika Ziye Azazija, koji će na Trgu Republike Hrvatske, ispred katedrale svetog Jakova, publiku uvesti u svoj prepoznatljivi svijet magične, gotovo nestvarne vrtnje. Nakon njega nastupa portugalska umjetnica Carolina Batalha s predstavom Sketch, zatim mladi plesači iz Hrvatske, a večer otvaranja završava na zelenoj pozornici ispred Azimuta, gdje će francuski MF Company izvesti predstavu RE-Garde.

Tijekom šest festivalskih dana program će se odvijati na osam lokacija: na tvrđavama Barone i Mihovil, ispred Azimuta, u Kući umjetnosti Arsen, na trgu ispred katedrale svetog Jakova, na Poljani, te prvi put i izvan Šibenika, u Vodicama, gdje se programu pridružuju Centar za umjetnost i kulturu Vodice i riva kod spomenika.

Posebna vrijednost festivala je njegova dostupnost publici. Ulaz je na većinu programa besplatan, osim na izvedbe koje se održavaju na tvrđavama. Time Šibenik Dance Festival nastavlja svoju važnu misiju: plesnu umjetnost približiti svima, ne samo redovitoj festivalskoj publici, nego i građanima, prolaznicima, obiteljima, turistima i svima koji se tih dana zateknu u gradu.

Uz predstave, velik interes i ove godine izazivaju radionice u Kući umjetnosti Arsen. Vode ih ugledni svjetski pedagozi i umjetnici, među kojima su Bruno Duarte, Yasmin Iriel, Alfonso López González, ali i domaći predstavnici plesne scene Marin Lemić i Dora Stepušin. Za radionice se tradicionalno traži mjesto više, neke su već popunjene, dok za one namijenjene djeci još ima slobodnih mjesta.

Od četvrtka do subote, kako se festival bude bližio završnici, na Poljani će svoje umijeće predstaviti mladi hrvatski plesači iz cijele zemlje, od baletnih skupina do suvremenih plesnih kolektiva. Bit će to prilika da publika vidi novu generaciju izvođača i energiju domaće plesne scene koja se razvija iz godine u godinu.

U sklopu festivala održat će se i SDF Forum 2026, jedinstvena platforma za susret renomiranih predstavnika plesne i izvedbene struke. Forum je na rasporedu u srijedu, 15. srpnja 2026. u 18 sati, u Kući umjetnosti Arsen, a ulaz je slobodan. Sudionici i panelisti bit će umjetnici, producenti, festivalski programeri i edukatori.

Šibenik Dance Festival u međunarodnim je plesnim krugovima izrastao u prepoznatljiv umjetnički događaj, zahvaljujući pažljivo biranoj programskoj selekciji, snažnoj međunarodnoj mreži umjetnika i jedinstvenom spoju plesne umjetnosti s monumentalnim povijesnim prostorima Šibenika i njegovih obnovljenih srednjovjekovnih tvrđava.

„Posebno smo ponosni na to što je najveći dio programa potpuno besplatan. Time ostajemo dosljedni svojem izvornom opredjeljenju: visoku kulturu donijeti na prag običnog čovjeka“, istaknula je direktorica festivala Zorana Mihelčić.

Cijeli program, satnica i detalji o umjetnicima dostupni su na službenim stranicama festivala.

Saznajte više:
www.sibenik-tourism.hr
facebook.com/TouristBoardSibenik
instagram.com/lovesibenik

Naslovna fotografija: Natalie Greber

Objava Na Šibenik Dance Festival stiže više od 300 umjetnika, a većina programa za građane je besplatna pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.