Datum 29. listopada 2026. ostat će važan u turističkoj povijesti Varaždinske županije – Destinacije s pričom.
Istoga dana, na dvije lokacije, otvorene su dvije velike investicije: revitalizirani Arboretum Opeka u Vinici i potpuno obnovljeni hotel Minerva u Varaždinskim Toplicama.

Jedna donosi obnovljenu prirodnu i kulturnu baštinu, a druga suvremene smještajne, wellness i rehabilitacijske sadržaje. Zajedno predstavljaju snažan korak prema razvoju kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma.

Zeleni dragulj Vinice ponovno otvoren posjetiteljima

U povijesnom perivoju iz 19. stoljeća, uz dvorac Opeka iz 17. stoljeća, otvoren je revitalizirani Arboretum Opeka – mjesto na kojem rastu biljne vrste iz različitih dijelova svijeta. Projekt „Arboretum Opeka – održiva zelena destinacija“, vrijedan približno 10,5 milijuna eura, obuhvatio je uređenje više od 25.000 četvornih metara prostora. Posađeno je više od 12.000 grmova, 15.500 trajnica i cvjetnica te 260 stabala.

Posjetiteljima je na raspolaganju oko 6,4 kilometra obnovljenih šetnica s više od 3.000 botaničkih oznaka. Uređeni su i povijesna ledenica, senzorni vrt prilagođen osobama s invaliditetom, bazen s vodenim zidom te jezero. Arboretum je otvoren od ponedjeljka do subote, od 8 do 16 sati, dok nedjeljom i blagdanima ne radi. U početnom razdoblju ulaz se ne naplaćuje.

Obnovljena Minerva otvara novo poglavlje zdravstvenog turizma

Nakon godinu i pol dana radova otvoren je potpuno obnovljen i moderniziran hotel Minerva Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice.

Ulaganje vrijedno oko 40 milijuna eura obuhvatilo je obnovu više od 250 soba, triju restorana i sedam bazena. Hotel sada raspolaže s 253 sobe i četiri apartmana, odnosno ukupno 443 kreveta.

Gostima su dostupna tri vanjska i tri unutarnja rekreacijska bazena te jedan terapijski bazen. Cijeli je prostor prilagođen osobama s invaliditetom, a istodobno su uređeni okolni trgovi, prometnice i zelene površine. Obnovljena Minerva tako donosi znatno višu razinu smještaja, rehabilitacije i odmora te dodatno učvršćuje položaj Varaždinskih Toplica među vodećim hrvatskim destinacijama zdravstvenog turizma.

Dvije različite priče, isti turistički smjer

Arboretum Opeka nudi spoj prirode, povijesti, edukacije i mirnog odmora u zelenilu. Minerva donosi suvremeni smještaj, termalne bazene i medicinsko-rehabilitacijske sadržaje dostupne tijekom cijele godine.

Zajedno stvaraju snažnu osnovu za daljnji razvoj izletničkog, wellness, zdravstvenog i kontinentalnog turizma Varaždinske županije – destinacije koja svoju tradiciju ne čuva samo kao uspomenu, nego je pretvara u suvremen i privlačan turistički doživljaj.

Izvor: turizam-vzz.hr

Fotografije Arboretuma: arhiv uredništva

The post Dvije velike investicije za novu turističku priču Varaždinske županije first appeared on ExploreCroatia.

Na prvi pogled, ove priče nemaju mnogo zajedničkog. No povezuje ih jedna važna stvar – ljudi koji su odlučili razvijati svoj kraj, uz podršku lokalne zajednice.

Kada razmišljamo o putovanjima Hrvatskom, najčešće nam na pamet padaju poznate plaže, nacionalni parkovi, povijesni gradovi i turističke atrakcije. No iza tih razglednica skriva se još jedna Hrvatska. Ona malih obiteljskih gospodarstava, zaboravljenih željezničkih postaja, otočnih priča, lokalnih proizvoda i ljudi koji svakodnevno rade na tome da njihova mjesta imaju budućnost.

Upravo takve priče donosi projekt „Promocija dodane vrijednosti LEADER pristupa kroz lokalne priče LAG-ova”, koji provodi Hrvatska mreža za ruralni razvoj.

Kroz osam video priča iz različitih dijelova zemlje predstavljeni su konkretni primjeri razvoja ruralnih područja. Od Slavonije i Bilogore, preko sjeverne Hrvatske i Istre, pa sve do Dalmatinske zagore i otoka, upoznajemo ljude koji su svoje ideje pretvorili u stvarne projekte.

A neke od tih priča toliko su zanimljive da bi mogle postati i inspiracija za sljedeći izlet.

Šolta: Kada priče naših baka postanu turistički doživljaj

Zamislite da tijekom odmora na Šolti, umjesto uobičajenog razgledavanja, krenete u šetnju otokom u društvu žene koja vas vraća u neko sasvim drugo vrijeme. U vrijeme kada se na otoku živjelo drugačije, kada su svakodnevicu oblikovali težak rad, obitelj, običaji i snažna povezanost s morem i zemljom.

Upravo na takvoj ideji nastala je „Šoltanka – jedan život na otoku”, kostimirana interpretacijska tura kojom Sandra Marie Vrandečić, kroz svoj obrt Sandra – The Island Storyteller, oživljava priče o nekadašnjem životu otočanki. Posjetitelji pritom ne upoznaju samo otočne znamenitosti, nego i ljude, običaje i način života koji su oblikovali identitet Šolte.

Sandra je za pokretanje i razvoj cjelogodišnjeg poslovanja ostvarila potporu od 15.000 eura putem LAG-a Škoji. Sredstva su joj pomogla u nabavi opreme i materijala te razvoju poslovanja i promocije. U videu otkriva i planove za dodatne storytelling ture i pop-up piknike na različitim lokacijama otoka. Ova je priča posebno zanimljiva jer pokazuje kako turizam na otocima ne mora završiti posljednjim danima ljeta. Lokalna baština može postati temelj kreativnog poslovanja tijekom cijele godine.

LAG Škoji povezuje područja Hvara, Visa i Šolte, a u videu su predstavljena i ulaganja u javne prostore na Šolti, među kojima je uređenje parka u Grohotama.

Dicmo: Legendarna Rera ponovno je dio priče Dalmatinske zagore

Nekada je povezivala Split i Sinj, a danas podsjeća na vrijeme kada je putovanje željeznicom izgledalo potpuno drugačije.

Riječ je o Reri, legendarnoj uskotračnoj željeznici koja je prometovala od 1903. do 1962. godine i ostavila dubok trag u životu Cetinske krajine.

U Dicmu, mjestu nedaleko od Splita, ta je povijest dobila novo mjesto u sadašnjosti. Ondje je uređen Tematski park povijesnih putova i željezničke postaje Rera, projekt koji je krenuo od želje da se zapuštenom prostoru vrati vrijednost i sačuva dio lokalne povijesti.
Park je svečano otvoren 2024. godine, a dodatnu pozornost privukao je povratak obnovljene parne lokomotive, koja je danas jedan od njegovih najzanimljivijih eksponata.

No priča ne završava samo na željeznici. Na ovom se području isprepliću tragovi antičkih prometnica, povijesne željezničke infrastrukture i hodočasničkih putova prema Sinju. U planovima je i daljnja obnova nekadašnje željezničke postaje te razvoj kulturno-interpretacijskih sadržaja.

Projekt je povezan s djelovanjem LAG-a Zagora, a pokazuje kako ulaganje u lokalnu baštinu može prerasti u nešto puno veće od uređenja javnog prostora.

Za ljubitelje neobičnih izleta, povijesti i starih vlakova, Dicmo je još jedan razlog za istraživanje Dalmatinske zagore.

Sjeverna Istra: Od zapuštenih maslinika do maksimalnih 100 bodova

Istra je već godinama sinonim za vrhunsko maslinovo ulje, ali iza svakog uspjeha stoje godine rada, ulaganja i obiteljskog znanja.
Jedna od takvih priča dolazi s obiteljskog gospodarstva Ipša. Ivan Ipša u videu govori kako je obitelj sredinom 1990-ih počela obnavljati stare maslinike i saditi nove. Od približno 150 stabala, gospodarstvo je postupno naraslo na oko 4.500 maslina.
S vremenom su se maslinama pridružili i vinogradi. Danas obitelj, prema podacima iz videa, ima približno 25.000 trsova, proizvodi oko 20.000 boca vina te između 6.000 i 12.000 litara maslinova ulja godišnje.

Njihovi proizvodi nalaze kupce u Hrvatskoj i inozemstvu. Posebno je impresivan rezultat u međunarodnom vodiču Flos Olei 2027, u kojem je Uljara Ipša osvojila maksimalnih 100 od 100 bodova.Takav rezultat ne dolazi preko noći.

Na gospodarstvu su ulagali u opremu prilagođenu zahtjevnom terenu istarskih terasa, a dio ulaganja ostvaren je uz potporu LAG-a Sjeverna Istra. Ivan Ipša u videu navodi ulaganje vrijedno približno 100.000 eura, od čega je potpora iznosila oko 40.000 eura.

Ova priča pokazuje da iza proizvoda koji danas postižu međunarodni uspjeh često stoje desetljeća upornosti, obiteljske tradicije i pametnih ulaganja.

Bilogora: Tradicionalni sir koji čuva okus jednog kraja

Hrvatska gastronomska karta mnogo je bogatija od jela i proizvoda koje najčešće viđamo u turističkim vodičima. Jedan od zanimljivijih primjera dolazi iz Bilogore, gdje se generacijama čuva tradicija proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda.

U videu predstavljenom kroz LAG Sjeverna Bilogora upoznajemo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji se članovi proizvodnjom mlijeka bave desetljećima. Danas proizvode svježi sir, vrhnje, maslac, jogurte i druge mliječne proizvode, a posebno mjesto u njihovoj ponudi zauzima Bjelovarski kvargl.

Riječ je o tradicionalnom siru koji je dobio europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, što dodatno potvrđuje njegovu povezanost s krajem iz kojeg dolazi.Predstavnik gospodarstva u videu ističe kako im LAG pomaže u promociji i povezivanju s drugim lokalnim proizvođačima, među ostalim i kroz nastupe na sajmovima.

Upravo su takvi proizvodi jedan od najboljih načina upoznavanja nekog kraja. Jer ponekad se povijest, tradicija i identitet mjesta najbolje mogu upoznati – kroz okuse.

Terra Liburna: Ranč, koze i pčelarska tradicija koja traje generacijama

U zaleđu Kvarnera ruralni razvoj ima mnogo različitih lica. Jedno od njih je Ranč Anđeli, koji djeluje u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Njegova vlasnica u videu govori o počecima poslovanja i potpori koju je ostvarila putem LAG-a Terra Liburna.

Zahvaljujući sredstvima uloženima u razvoj gospodarstva nabavljeni su traktor, koze i oprema, a uređeni su i prostori potrebni za njihov uzgoj. No Terra Liburna u filmu donosi i jednu drugu zanimljivu priču – onu o pčelarstvu.

Predstavljeno je obiteljsko pčelarstvo koje se tim poslom bavi već tri generacije. Uz potporu su nabavljene pčelarske vage, solarni električni pastiri i vrcaljka za med. Možda se na prvi pogled ne radi o velikim ulaganjima, ali za mala obiteljska gospodarstva takva oprema može značiti učinkovitiji rad, lakše praćenje proizvodnje i bolje uvjete za budući razvoj.

LAG Una: Od nekoliko košnica do ozbiljne proizvodnje meda

Još jedna priča o pčelarstvu dolazi s područja LAG-a Una. Pčelar Marko Molnar u videu objašnjava kako se pčelarstvom počeo baviti 2010. godine. U početku je imao tek nekoliko košnica, a danas njegovo gospodarstvo broji približno 110 pčelinjih zajednica.

Bavi se selećim pčelarstvom, što znači da košnice tijekom godine premješta na različite lokacije, ovisno o cvatnji i dostupnosti paše. Na taj način proizvodi više vrsta meda, među kojima su bagremov, kestenov i cvjetni med. Uz podršku LAG-a Una nabavio je opremu koja mu olakšava rad, uključujući kontejner, vrcaljku, komoru za dekristalizaciju meda i automatsku punilicu.

Osim financijske potpore, u videu posebno ističe pomoć pri pripremi dokumentacije i prijavi projekta. Ova priča podsjeća nas da iza svake staklenke domaćeg meda stoji mnogo više od samog proizvoda – znanje, rad, briga o pčelama i prilagodba prirodnim uvjetima.

LAG Izvor: Zašto jedno dječje igralište može značiti više nego što mislimo?

Ne mora svaki uspješan projekt završiti novim proizvodom, turističkom atrakcijom ili većom proizvodnjom. Ponekad je najveća promjena obnovljeni društveni dom, uređeni park ili igralište na kojem se okupljaju djeca iz susjedstva. Upravo takva ulaganja u središtu su priče LAG-a Izvor, koji povezuje deset gradova i općina na području Varaždinske i Koprivničko-križevačke županije.

Riječ je o području koje obuhvaća 146 naselja i približno 64.000 stanovnika. Prema navodima predstavnika LAG-a, više od polovice sredstava usmjereno je u društvene projekte: obnovu društvenih i vatrogasnih domova, uređenje dječjih i sportskih igrališta te parkova.

Zašto je to toliko važno? Zato što kvaliteta života u manjim sredinama ne ovisi samo o radnim mjestima i prihodima. Važno je imati prostor za druženje, aktivnosti, lokalna događanja i svakodnevni život.

Upravo takvi sadržaji mogu biti jedan od razloga zbog kojih će mlada obitelj odlučiti ostati u svojem mjestu.

Slavonija: Od 12 krava do suvremenog obiteljskog gospodarstva

Kada se govori o budućnosti hrvatske poljoprivrede, često se postavlja pitanje mogu li mala obiteljska gospodarstva opstati i razvijati se. Jedan odgovor dolazi s područja LAG-a Vuka-Dunav, gdje je u videu predstavljeno gospodarstvo koje se proizvodnjom mlijeka na sadašnjoj lokaciji bavi od 2001. godine.

Počeli su s 12 krava, a danas ih imaju oko 70, od kojih je približno 55 redovito u mužnji. Godine 2018. počeli su se baviti i preradom mlijeka, čime su napravili važan korak u razvoju obiteljskog poslovanja. U međuvremenu su modernizirali proizvodnju, uključujući ugradnju robota za mužnju, a uz potporu ostvarenu kroz LEADER pristup uredili su prostor potreban za rad gospodarstva.

Vlasnik u videu posebno naglašava koliko mu znači suradnja s lokalnim LAG-om, čiji predstavnici poznaju njihove potrebe i mogu im pomoći u pripremi i provedbi projekata. To je možda i jedna od najvažnijih poruka cijelog projekta: podrška je najučinkovitija kada dolazi od ljudi koji poznaju teren i razumiju svakodnevne izazove lokalnih proizvođača.

Što povezuje sve ove priče?

Na prvi pogled, jedna kostimirana turistička tura, obiteljska uljara, obnovljena željeznička postaja i dječje igralište nemaju mnogo zajedničkog. No sve su to primjeri razvoja koji kreće od lokalnih potreba. Iza njih stoji LEADER pristup, europski model razvoja ruralnih područja koji polazi od ideje da ljudi koji žive na određenom području najbolje poznaju njegove mogućnosti i izazove.

U Hrvatskoj se provodi putem lokalnih akcijskih grupa, odnosno LAG-ova, koje povezuju predstavnike lokalne samouprave, poduzetnike, poljoprivrednike, udruge i druge članove zajednice. Njihova uloga nije samo raspisivanje natječaja i dodjela potpora. Važni su i savjetovanje, povezivanje ljudi, razmjena iskustava te pomoć u pretvaranju ideja u konkretne projekte.

A koliko je taj pristup važan pokazuje i podatak Hrvatske mreže za ruralni razvoj: u programskom razdoblju 2023. – 2027. odabrano je 56 LAG-ova koji raspolažu s gotovo 103 milijuna eura za provedbu razvojnih projekata, suradnju i povezane aktivnosti.

Osam priča koje vrijedi pogledati

Sve ove primjere, zajedno s izjavama ljudi koji stoje iza njih, donosi zajednički video projekta „Promocija dodane vrijednosti LEADER pristupa kroz lokalne priče LAG-ova”.

U njemu sudjeluju LAG-ovi Vuka-Dunav, Izvor, Sjeverna Bilogora, Una, Terra Liburna, Sjeverna Istra, Zagora i Škoji. Njihove priče pokazuju da ruralna Hrvatska nije samo prostor iz kojeg se odlazi, nego i prostor u kojem nastaju nove ideje, čuva se baština, razvijaju poslovi i stvaraju kvalitetniji uvjeti za život. Možda je upravo to najljepši zaključak ovog putovanja kroz osam različitih krajeva Hrvatske.

Ponekad velike promjene počinju malim idejama – i ljudima koji odluče da vrijedi pokušati.

Pogledajte video i upoznajte ljude iza ovih priča:

Izvor objave: Putoholičari.net.hr

The post Od Slavonije do dalmatinskih otoka: osam priča koje pokazuju drugačiju Hrvatsku first appeared on ExploreCroatia.

Putem upoznajete vinare, degustirate lokalna vina, uživate u domaćim specijalitetima i istražujete mala slovenska mjesta. Upravo takvo iskustvo nudi Vinski vlak u susjednoj Sloveniji, a cijena petosatnog izleta iznosi 79 eura po osobi.

Ako volite neobična putovanja, dobru hranu i čašu kvalitetnog vina ovo je izlet za vas.

U susjednoj Sloveniji postoji turistički vlak u kojem putovanje nije samo način dolaska od jedne lokacije do druge. Ovdje je upravo vožnja glavna atrakcija, a umjesto klasičnog razgledavanja čeka vas kombinacija degustacija, lokalnih specijaliteta i upoznavanja vinara.

Dobro došli na Vinski vlak, odnosno Wine Train, koji prometuje slikovitom Vipavskom dolinom.

Pet sati putovanja, vina i domaće hrane

Vinski vlak polazi iz Nove Gorice, grada smještenog uz slovensko-talijansku granicu. Putovanje se odvija starinskim vlakom, a već na početku putnike dočekuje čaša lokalnog pjenušca. Tijekom vožnje pridružuje im se lokalni vinar koji predstavlja vina Vipavske doline, jedne od najpoznatijih slovenskih vinskih regija.

Na vlaku se degustira pet lokalnih vina, uz domaće zalogaje, a putnici imaju priliku upoznati i ljude koji stoje iza proizvodnje tih vina. No to je tek početak.

Vlak staje u malim mjestima, a slijede nove degustacije

Prvo zaustavljanje je u Ajdovščini, gdje putnike očekuje organizirana šetnja gradom. Obilazak je dug približno 1,2 kilometra i traje oko pola sata. Nakon toga putovanje se nastavlja prema Dornberku, gdje se posjećuje lokalno vinsko gospodarstvo.

Ondje slijedi novi gastronomski doživljaj s dodatnim degustacijama vina i tradicionalnim jelima pripremljenima od lokalnih namirnica. Među specijalitetima koje organizator navodi nalaze se pršut pečen u tijestu i jota s kobasicom, tradicionalno jelo ovoga kraja. Tijekom posjeta gospodarstvu predviđene su dodatne degustacije pet do šest vina. Nakon druženja i upoznavanja lokalne gastronomije vlak se vraća u Novu Goricu.

Koliko košta vožnja Vinskim vlakom?

Cijena ovog neobičnog izleta iznosi 79 eura po osobi. U cijenu su uključeni vožnja starinskim vlakom, organizirani program, degustacije vina, domaći zalogaji, vođeni obilazak Ajdovščine i posjet vinskom gospodarstvu. Putnici dobivaju i vinsku čašu Vipavske doline.

Prema službenom rasporedu, okupljanje je oko 13:20 na željezničkom kolodvoru u Novoj Gorici, a vlak polazi u 14:05. Povratak je predviđen oko 19:05.Cijeli doživljaj tako traje približno pet sati.

Mogu li na Vinski vlak i djeca?

Iako je glavni naglasak na vinima i gastronomiji, organizator dopušta i dolazak obiteljima s djecom. Za djecu do tri godine sudjelovanje je besplatno, za djecu od četiri do sedam godina cijena je 25 eura, a za djecu od osam do jedanaest godina 35 eura. Za djecu od 12 godina nadalje organizator navodi cijenu od 72 eura.

Naravno, degustacije alkoholnih pića namijenjene su isključivo odraslim osobama. Izlet se održava i u slučaju kiše jer se glavni dio programa odvija u vlaku i zatvorenim prostorima.

Gdje se nalazi Vipavska dolina?

Vipavska dolina smještena je u zapadnoj Sloveniji, nedaleko od talijanske granice. Poznata je po vinogradima, slikovitim selima, lokalnoj gastronomiji i vinskoj tradiciji.

Upravo zbog kombinacije prirode, vina i autentičnih doživljaja sve je zanimljivija ljubiteljima sporijeg načina putovanja. Vinski vlak odličan je primjer kako se obična vožnja željeznicom može pretvoriti u potpuno drugačije turističko iskustvo.

Kako rezervirati vožnju?

Vinski vlak ne prometuje svakodnevno, nego u unaprijed određenim terminima. Zato je prije planiranja izleta potrebno provjeriti raspored i raspoloživost mjesta.

Sve informacije, aktualne termine i mogućnost rezervacije možete pronaći na službenoj stranici organizatora: https://vinskivlak.si/

Ako tražite nešto drugačije od klasičnog vikend-izleta, ovo je jedna od onih ideja koje vrijedi spremiti. Jer ponekad nije najvažnije kamo putujete, nego što sve doživite putem.

Izvor objave: Putoholičari.net.hr

The post U Sloveniji postoji vlak u kojem se pet sati degustiraju vina i domaća hrana: ovo neobično putovanje košta 79 eura first appeared on ExploreCroatia.

Festival kestena održan 17. i 18. listopada 2026. pokazao nam je kako se od jedne jesenske namirnice može napraviti zanimljiva dvodnevna priča. Subota je bila posvećena planinarenju i tradicionalnoj Kestenijadi na Hrastovačkoj gori, dok je nedjelja donijela sajam, gastronomiju, glazbu i dječji program u središte Petrinje.

Odlučili smo sudjelovati u oba dijela programa. I pokazalo se da nema boljeg načina nego opremljeni gojzericama i (i domaćom rakijicom u ruksaku) doživjeti ovaj pitomi a ipak živahni kraj.

Subotnje jutro: iz Petrinje krećemo u potragu za jesenjim bojama

Naša avantura započela je u Petrinji, gdje su se već ujutro okupljali planinari, rekreativci i izletnici. Ruksaci na leđima, gojzerice na nogama i dobro raspoloženje bili su najbolja najava dana pred nama. Hladno no ipak sunčano. Idealno dakle za aktivnost i dulje pješačenje.

Mogli smo odabrati kraći uspon iz Hrastovice, ali odlučili smo se za dulju varijantu: pješice iz Petrinje do Planinarskog doma Matija Filjak na Hrastovačkoj gori, rutom dugom približno devet kilometara.

Put nas je najprije vodio uz Petrinjčicu, a zatim preko područja sela Cepeliš prema šumovitim obroncima gore. Kako smo odmicali od grada, tako su kuće postupno ustupale mjesto stablima, šumskim putovima i jesenskom krajoliku.

Listopad je ovdje pokazao sve svoje boje. Krošnje su bile prošarane ogrlicom zlatne i smeđe boje, pod nogama je šuštalo otpalo lišće, a uz stazu su se mogli vidjeti kesteni i njihove bodljikave ovojnice što me podsjetilo na neku kopnenu verziju morskih ježinaca. Atmosfera među izletnicima bila je prilično šarolika, od prekaljenih planinara, članova različitih društava, obitelji s djecom i onih koji su, poput nas, poželjeli spojiti aktivan dan s tradicionalnom jesenskom manifestacijom.

Na vrhu Hrastovačke gore dočekala nas je prava planinarska fešta

Nakon uspona stigli smo na Cepeliš, vrh Hrastovačke gore visok 415 metara, gdje se nalazi Planinarski dom Matija Filjak. Prostor oko doma bio je ispunjen posjetiteljima, razgovorima, stolićima s ponudom lokalnih OPG-ova, glazbom i mirisima hrane. Odmah smo utržili domaći med, propolise, čajeve i kremice a posebna draž je što se to sve odvijalo na planini.

Zvijezda Festivala je nesumnjivo svake godine Planinarski dom koji ponosno nosi ime Matije Filjka, jednog od zaslužnih članova društva koji je obilježavao planinarske staze na Hrastovačkoj gori. Zanimljivo je da je sadašnji dom, dovršen 2007. godine, izgrađen po uzoru na nekadašnju planinarsku kuću koja je stajala na ovom području. A oko planinarskog doma ima dovoljno prostora za odmor, druženje i istraživanje, pa smo ondje odlučili provesti cijeli dan.

Dok su se jedni okupljali uz odličnu live glazbu i domaće specijalitete, drugi su odlazili u kratke šetnje, istraživali okolne staze ili uživali u pečenim kestenima. Na štandovima su se nudili raznorazni  proizvodi lokalnih OPG-ova, kolači i jesenske delicije, a najmlađi su imali priliku sudjelovati u igrama i sportskim aktivnostima. Kestenje se peklo na vatrici, a i kolača od kestena je bilo u izobilju.

Krenuli smo istražiti i mjesto na kojem je nekada postojalo Pecko jezero

Iako je kod planinarskog doma bilo dovoljno sadržaja da ondje provedemo cijelo poslijepodne, nismo željeli propustiti još jednu zanimljivost Hrastovačke gore. Nakon dolaska na vrh krenuli smo tematskom stazom koja vodi prema mjestu nekadašnjeg Peckog jezera i vidikovcu. Riječ je o kraćoj šetnji kroz šumu, za koju od doma treba izdvojiti otprilike pola sata, ovisno o tempu i zadržavanju.

Pecko jezero danas više ne postoji, ali njegova je priča ostala dio lokalne baštine. Nekada je bilo omiljeno izletište Petrinjaca, a uz njega se veže jedna od najzanimljivijih legendi ovoga kraja koju smo poslušali kroz organizirano vođenje u programu zanimljivog naziva Priče hrastovačke gore.

Prema narodnoj predaji, jezero je nastalo od suza nesretne banice koju je suprug iznevjerio. Zbog svoje nevjere ban je bio proklet i osuđen na boravak u dubinama jezera, gdje je postao strašni Prokletnik. Legenda govori da je ljude koji bi se kupali u jezeru odvlačio na dno i sputavao zlatnim lancima.

Priča ipak ima i neočekivan završetak. Kada je jednog mladića povukao u dubinu, njegova zaručnica bila je spremna poći za njim. Dirnut njezinom ljubavlju, Prokletnik je oslobodio mladića i oboje pustio na obalu. Ova predaja toliko je zanimljiva da ju je pjesnik Ivan Trnski pretočio u baladu Prokletnik u Peckom jezeru, objavljenu 1869. godine.

Danas, na mjestu gdje je nekada bila voda, ostaje prostor za zamišljanje cijele te nesretne zavrzlame ispunjene suzama, zlatnim lancima, i ljubavi koja otapa i najtvrđe srce. Nama je upravo taj obilazak bio jedan od najzanimljivijih trenutaka cijelog izleta. Pokazao je da Hrastovačka gora nije samo mjesto za hodanje nego i prostor u kojem se isprepliću priroda, lokalna povijest i maštovite narodne predaje.

Vrt osjetila i vidikovac: još dva razloga da na vrhu ostanete dulje

U blizini planinarskog doma nalazi se i Vrt osjetila, uređen prostor u kojem su biljke predstavljene kroz mirise, boje i druga osjetilna iskustva. Obavezno ga preporučamo kao edukativni sadržaj za najmlađe jer im na najbolji način omogućuje da prirodu upoznaju na drukčiji način, izvan učionice i svakodnevnog okruženja.

Na vrhu Cepeliš nalazi se i vidikovac visok približno 17 metara koji demonstrira začudno lijep pogled iznad šumskih krošnji, prema uspavanim brežuljcima i gustim šumama Banije a zove se  Piramida, prema nekadašnjoj geodetskoj piramidi postavljenoj još 1864. godine. Stara konstrukcija teško je oštećena u potresu 2020., ali današnji vidikovac sretno nastavlja tradiciju promatranja krajolika s ove točke.

Nedjelja: s planinarskih staza selimo se u srce Petrinje

Nakon subote provedene na Hrastovačkoj gori, Festival kestena zajedno sa svim svojim šarenim štandovima, pečenim i svježim kestenjem, živom glazbom, kolačima od kestena, loncima iz kojih se pušilo ukusno meso.. preko noći se preselio na Strossmayerovo šetalište, glavni gradski park u središtu Petrinje. Umjesto šumskih putova, kestena ježinaca, prekrasne šume, ovdje su nas dočekale su nas uređene aleje, stara dostojanstvena stabla, mnoštvo posjetitelja i štandovi prepuni jesenskih proizvoda.

Pod krošnjama velikih stabala rasporedilo se šezdesetak štandova na kojima su se predstavljali OPG-ovi, obrtnici, udruge i proizvođači rukotvorina a svagdje su bile grupice roditelja s djecom kojima je upravo nedjelja bila posvećena kroz brojne vesele radionice i programe.

Negdje su se pekli kesteni, drugdje su se nudili domaći kolači, voće, suveniri i proizvodi malih proizvođača. Mirisi hrane miješali su se s glazbom i razgovorima, a park je bio pun ljudi koji su došli uživati u jesenskoj nedjelji. I boje. Jako puno šarenih, sretnih boja jeseni.

Posebno su privlačni bili kolači od kestena, oko kojih su se stvarali redovi. Bilo je i brojnih drugih domaćih specijaliteta, pa je šetnja među štandovima vrlo brzo postala i mala gastronomska pustolovina.

Djeca su imala svoj mali festival unutar festivala

Petrinjska Kestenijada nije bila namijenjena samo planinarima i ljubiteljima gastronomije. Nedjeljni program u gradskom parku posebno je razveselio obitelji s djecom.

Najmlađi su mogli sudjelovati u kreativnim radionicama, igrama, oslikavanju lica i izradi igračaka. U sklopu programa gostovao je i Festival igračaka, a održane su predstave Jesen baš svud miriše – na plodove i na kiše te Priča o petrinjskom kestenjaru.

Glazbeni program dodatno je upotpunio atmosferu, a posjetitelji su mogli upoznati Petrinju i kroz promotivne vožnje električnim biciklima. Posebna vrijednost Festivala upravo je u toj šarenoj bogatoj raznolikosti. Netko je došao zbog kestena, netko zbog lokalnih proizvoda, netko zbog dječjih radionica, a mnogi su jednostavno željeli provesti ugodnu nedjelju na otvorenom.

Kesteni su puno više od mirisne jesenske poslastice

Nakon dva dana tijekom kojih su kesteni bili gotovo posvuda, vrijedi podsjetiti i na njihovu prehrambenu vrijednost.
Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni imaju relativno malo masti, a veći udio ugljikohidrata. Zato su dobar izvor energije, osobito nakon aktivnosti poput planinarenja i duljih šetnji. U 100 grama pečenih kestena nalazi se približno 245 kalorija, oko 53 grama ugljikohidrata i oko pet grama prehrambenih vlakana, iako vrijednosti mogu varirati ovisno o sorti i pripremi.

Kesteni sadrže i kalij, koji pridonosi normalnoj funkciji mišića, te vitamine B skupine, uključujući vitamin B6. Svježi kesteni sadrže vitamin C, što je neobično za namirnicu koju često uspoređujemo s orašastim plodovima. Dio tog vitamina gubi se termičkom obradom.
Pečeni, kuhani ili pripremljeni u slasticama, kesteni su jedan od prepoznatljivih okusa jeseni. Nama su posebno prijali nakon planinarskog dana, kada je topla porcija kestena bila savršena mala nagrada za prijeđene kilometre.

Kako organizirati vlastiti izlet na Hrastovačku goru?

Naš vikend pokazao je da Petrinja može biti odličan izbor za aktivan jesenski odmor, ali i da se Hrastovačka gora može posjetiti tijekom cijele godine. Ako volite dulje hodati, preporučujemo planinarsku stazu iz Petrinje preko Cepeliša, dugu približno devet kilometara do doma. Za sam uspon računajte oko dva do tri sata, ovisno o tempu i pauzama, a za cijeli izlet ostavite znatno više vremena.

Obiteljima s mlađom djecom praktičnija je kraća ruta iz Hrastovice, duga oko 3,2 kilometra, za koju je potrebno približno sat vremena hoda u jednom smjeru. Kod doma vrijedi obići Vrt osjetila, vidikovac i tematsku stazu Piramida koja vodi prema nekadašnjem Peckom jezeru. Za obilazak svih tih zanimljivosti najbolje je planirati barem nekoliko dodatnih sati.

Planinarski dom Matija Filjak otvoren je vikendom i blagdanima, a za noćenje i opskrbu potrebno se unaprijed dogovoriti s HPD-om Zrin. Prije polaska svakako provjerite vremensku prognozu, stanje staza i aktualne informacije planinarskog društva.

A ako planirate izlet s djecom, naš je prijedlog jednostavan: odaberite kraći uspon, ponesite dovoljno vode i hrane te ostavite vremena za istraživanje. Na Hrastovačkoj gori cilj nije samo doći do vrha nego i uživati u svemu što ga okružuje.

Petrinja nas je osvojila upravo spojem prirode i gradskog života

Na Festival kestena došli smo zbog jesenskog ugođaja, planinarenja i dobre hrane. No dva dana provedena u Petrinji pokazala su nam da se iza ove manifestacije krije mnogo zanimljivija izletnička priča.

Jedan dan hodali smo šumskim stazama, istraživali legendu o nestalom jezeru i uživali u druženju na Hrastovačkoj gori. Već sljedećeg dana šetali smo gradskim parkom među štandovima lokalnih proizvođača, promatrali dječje radionice i otkrivali okuse Banovine. Uživali smo i na Petrinjskom gradskom kupalištu, koje nije radilo što se tiče ugostiteljskih objekata ali je uvijek dostupno za uživanje u riječnom zenu.

Upravo je ta promjena ritma ono što nam se najviše svidjelo. Petrinja je tijekom jednog vikenda pokazala dva svoja lica: ono mirnije, šumsko i planinarsko, te ono živahno, gradsko, puno ljudi, mirisa i jesenskih boja.

I zato bismo ovaj izlet preporučili svima koji vole aktivne vikende. Na Hrastovačkoj gori vrijedi zastati, istražiti i poslušati pokoju staru priču. A u Petrinji, kad ponovno zamirišu kesteni, ostaviti dovoljno vremena za još jedan krug gradskim parkom. I vratiti se sretno doma s punim cekerom domaćih proizvoda i puno uspomena.

Korisni linkovi:
Planinarski dom Matija Filjak
Visit Petrinja
Visit Sisak Moslavina

The post Kestenijada u Petrinji: dva dana među mirisima kestena i pričama koje nismo očekivali! first appeared on ExploreCroatia.

Zamislite vikend u kojem nema tempa, niti ikakvog imperativa prilagoditi se grupi ili juriti u organizirani razgled. Vani je hladno, možda pada kiša ili se magla polako povlači s bilogorskih brežuljaka, a vi sjedite uz pucketavu vatricu kamina uz pjenušac, planirate šetnju šumom ili se pripremate za uživanje u sauni. Nema hotelskih hodnika, traženja slobodnog mjesta u zajedničkom wellnessu ni dogovaranja kada ćete svi zajedno sići na doručak. Na raspolaganju vam je cijela kuća, a raspored je isključivo vaš.

Od Daruvara i Bilogore do Čazme i Sjeverne Moslavine, Bjelovarsko-bilogorska županija nudi smještaj u kojem se odmor ne svodi samo na noćenje, mada nitko ne brani ni provesti cijeli dan vani i samo se spustiti navečer u krevet, koji će vas zlu ne trebalo, svejedno pomaziti snom pravednika. A ni vruća sauna neće smetati konceptu totalnog odmora. 🙂

Pa ako ste ljubitelji komocije i finih interijera, domaćini ovdje već neko vrijeme imaju raskošnu ponudu kuća s privatnim wellnessom, grijanim bazenima, kaminima, prostranim dvorištima i pogledima na šume, voćnjake i vinograde. Neke su savršene za obitelji s djecom, druge za prijatelje koji žele provesti nekoliko dana zajedno, a treće za one kojima je najvažnije pobjeći od gradske buke. Neke su idealne za romantiku i parove koji žele ukrasti nekoliko dana za sebe.

A kada poželite malo aktivnosti, dovoljno je izaći iz kuće i krenuti prema šumskim stazama, vidikovcima ili biciklističkim rutama.
Izdvojili smo pet adresa, svaku s drukčijim karakterom i posebnim razlogom za dolazak. Koja je vaš izbor za Doživljaj više?

Trlababaland: kada vaš privatni wellness ima i vlastitu sportsku dvoranu

U Maglenči, desetak kilometara od Bjelovara, kuća sa simpatičnim imenom, dočekuje goste među bilogorskim brežuljcima, šumama i vinogradima. Ova kuća s tri spavaće sobe i tri kupaonice posebno je zanimljiva zimi jer ima zatvoreni grijani bazen sa slanom vodom, finsku saunu, hidromasažnu kadu i jacuzzi na terasi, dok dnevni boravak s kaminom poziva na dugu toplu večer uz čašu vina.

Njezina najveća posebnost ipak je unutarnja sportska dvorana s umjetnom travom, u kojoj se možete zabaviti uz mali nogomet ili badminton čak i kada vrijeme nije za izlazak.

Odaberite Trlababaland ako želite okupiti obitelj ili prijatelje i imati dovoljno sadržaja da vam tijekom cijelog vikenda uopće ne padne na pamet pitanje čime sve ispuniti vikend. A kada poželite istraživati okolicu, šumski puteljci i bilogorske staze počinju gotovo pred vratima.Ni restorani nisu daleko a možete i sami pripremati vlastite obroke, polako i na miru.

Kuća za odmor Vida: pogled koji seže preko četiri planine

Na blagim obroncima Moslavačke gore, u Svetom Vidu nedaleko od Čazme, nalazi se idealno mjesto za one koji najviše vole mir, privatnost i pogled u daljinu. Odavde se kad je lijepo vrijeme, vide Medvednica, Kalnik, Ivanščica i Bilogora, dok okolne šume čuvaju ostatke starih utvrda Garić-grada, Košutgrada i Jelengrada. Kuća ima privatni grijani bazen, terasu i prostor za boravak na otvorenom, a udoban interijer omogućuje opuštanje i tijekom hladnijih dana.

U blizini možete istražiti Čazmu, prošetati prirodom ili u blagdansko vrijeme posjetiti poznatu Čaroliju svjetla obitelji Salaj. Kuću za odmor Vida, bi preporučili manjim obiteljima i svima koji žele miran odmor s pogledom koji je uz to vrlo fotogeničan i opuštajući.

Ranč Mali Sokol: djeca imaju svoje carstvo, a odrasli konačno vremena za sebe

Samo pet minuta vožnje od Daruvara, a dovoljno daleko od gradske vreve da oslušnete koncert ptica i ono neodoljivo šuštanje šume, nalazi se Ranč Mali Sokol. Njegova najveća prednost je prostrano dvorište s dječjim igralištem, trampolinom, ljuljačkama i kućicom za igru, dok odrasli mogu uživati na terasi ili uz vanjsko ognjište.

Rustikalno uređena kuća ima dvije spavaće sobe i dodatni ležaj u dnevnom boravku, a pogled seže prema Papuku i Psunju. Ljeti je poseban adut vanjski bazen, dok zimi boravak ovdje podrazumijeva mirna jutra, šetnje i ugodna večernja druženja. Ranč je odličan izbor za obitelji s djecom i goste koji putuju s kućnim ljubimcima, a žele biti blizu daruvarskih znamenitosti i izletišta i brojnih restorana.

Relax & Wine House Klara: čarolija zimske tišine među moslavačkim voćnjacima

U malom selu Gornja Ploščica, dvadesetak kilometara od Garešnice, okružena je oranicama, voćnjacima i vinogradima, s obroncima Moslavačke gore u pozadini. Potpuno opremljena kuća površine 142 četvorna metra ima prostrani dnevni boravak, uređenu natkrivenu terasu i veliko dvorište, a u toplijem dijelu godine gostima je na raspolaganju i bazen od 24 četvorna metra. Poseban je doživljaj prošetati imanjem, upoznati ruralni krajolik i nakon izleta vratiti se u mir vlastitog smještaja. Djeci su na raspolaganju igralište i društvene igre, pa je Klara zanimljiva i obiteljima. Izaberite je ako volite autentičnu atmosferu malih moslavačkih sela, privatnost i odmor koji nije ispunjen obvezama.

Home2b: vlastita sauna, jacuzzi i konoba za druženja za doživljaj više

U mirnom dijelu Bjelovara, nedaleko od šume ovaj komforan objekt za ljubitelje diskretnog glamura u ruralnom kruženju spaja udobnost suvremene kuće s toplinom drva, opeke i velikog obiteljskog doma. Četiri spavaće sobe, prostrani dnevni boravak s kaminom i zatvorena wellness zona s finskom saunom i jacuzzijem čine je posebno privlačnom za zimski vikend.

Velika prednost je i tradicionalno uređena konoba s krušnom peći, roštiljem i prostorom za zajedničke obroke, dok ograđena okućnica od 2000 četvornih metara pruža privatnost među starim orasima, lješnjacima i voćkama. Tijekom ljeta gosti mogu uživati i u vanjskom bazenu, a za aktivniji odmor na raspolaganju su bicikli i drugi rekreacijski sadržaji.

Home2b bi preporučili za veće obitelji ili društvo prijatelja koje želi zajednički odmor, ali i dovoljno prostora da svatko pronađe svoj mir.

Nakon saune i kamina, vrijeme je za bicikl: Bilogora i Moslavina čekaju!

A kada se odmorite, zašto ne biste upoznali i kraj u kojem boravite? Bjelovarsko-bilogorska županija ima više od 500 kilometara cikloturističkih ruta, od blagih dionica kroz sela i polja do zahtjevnijih uspona po Bilogori i Moslavačkoj gori. Za istraživanje bilogorskog krajolika odaberite Bilogorsku ili Vinogradsku rutu, dok će ljubitelje makadama i vožnje izvan asfaltiranih cesta privući BILOgravel, BILOgravel Južna Bilogora i ČazmaGravel.

Uz označene rute nalaze se odmorišta, servisne stanice, bike vodiči koji vam stoje na usluzi i organizaciji bike ture kao i brojni iznimno kvalitetni ugostiteljski sadržaji, pa biciklistički izlet možete pretvoriti u cjelodnevno upoznavanje krajolika. Zimi birajte kraće dionice i pratite vremenske uvjete, a za proljeće već sada možete isplanirati dužu turu.

Sve informacije, opise i karte ruta pronađite na stranicama Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije. Smještajne objekte pronađite takodjer na poveznici web stranice TZBBŽ.

U konačnici, nekada je za istinski odmor dovoljno pronaći pravu kuću, okupiti drage ljude i darovati sam sebi nekoliko dana bez alarma i podsjetnika. Od Daruvara preko Bilogore do Čazme i Sjeverne Moslavine, vaš Doživljaj više možda je bliže nego što mislite.

Zaprati, istraži:
tzbbz.hr
Facebook stranica
Instagram

The post Od Daruvara do Čazme i Sjeverne Moslavine: otkrijte svoj mali privatni raj ove zime i priuštite si Doživljaj više! first appeared on ExploreCroatia.

Znate li da je čovjek koji je sudjelovao u NASA-inu programu Apollo rođen u Garešnici? Baš kao i Ivo Robić, legendarni Mister Morgen, čija je pjesma osvojila međunarodnu publiku. A nekoliko minuta od gradskih ulica počinje krajolik rijeka, ribnjaka, šuma i vlažnih livada u kojem možete provesti sate šetajući, biciklirajući ili promatrajući ptice.

Garešnica možda nije jedan od razvikanih gradova koji vam prvi padnu na pamet kada planirate vikend, no baš takvi gradovi nose najljepše skrovite kutke pune iznenađenja. U samom centru Garešnice, možete upoznati priče ljudi koji su ostavili trag u glazbi, znanosti i glumi, u Centru za posjetitelje otkriti prirodna bogatstva Poilovlja, a zatim krenuti prema rijeci Ilovi, jezeru Skresovi i okolnim mjestima Sjeverne Moslavine.

Uz hotelski smještaj, restorane, biciklističke rute i nekoliko zanimljivih postaja u Hercegovcu i Velikoj Trnovitici, dva dana mogu se ispuniti bez pretrpavanja rasporeda. Evo stoga našeg prijedloga za izlet.

Prvi dan: Garešnica kroz glazbu, svemir i šetnju uz jezero

Od gradskog trga do čovjeka koji je osvojio svijet pjesmom

Subotnje jutro započnite kavom u središtu Garešnice. Gradski trg s fontanom, park, Hrvatski dom s muralom Ive Robića na stražnjoj strani zgrade i knjižnica „Đuro Sudeta“ dio su gradske svakodnevice, a šetnju možete nastaviti prema crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, čiji se barokni zvonik ističe u vizuri grada.

Prvi pisani spomen garešničke župe datira iz 1334. godine. Današnja raskošna barokna župna crkva, podignuta sredinom 18. stoljeća, nastavlja dugu tradiciju marijanske pobožnosti na garešničkom području. Prema lokalnoj predaji, za gradnju današnje župne crkve upotrijebljen je građevni materijal s ruševina Dijanovca, nekadašnje utvrde uz rijeku Ilovu. Predaja o prijenosu materijala iz ruke u ruku, ljudskim lancem, čuva uspomenu na zajednički trud i povezanost ljudi koji su podizali novo duhovno središte Garešnice. Crkva je zaštićeno kulturno dobro i možete ju obići, uz prethodnu najavu.

Imajte na umu da ono što Garešnicu čini posebno zanimljivom nisu samo njezine građevine, nego ljudi koji su ovdje rođeni.

Jedan od njih je Ivo Robić, rođen 1923. godine, pjevač čiji je Morgen 1959. postao međunarodni hit. U vrijeme kada su glazbene karijere ovisile o radijskim postajama, gramofonskim pločama i koncertima, Robić je uspio doprijeti do publike daleko izvan tadašnje Jugoslavije i zaraditi nadimak Mister Morgen.

Njegovu priču danas možete upoznati u Galeriji Ive Robića, koja predstavlja njegov život, glazbenu karijeru i ostavštinu. To je lijepa prilika da se prisjetite vremena velikih šlagera, ali i saznate kako je pjevač iz malog moslavačkog grada postao svjetski prepoznatljivo ime.

Garešnica ima i svoju svemirsku priču koja je dostojna filmske ekranizacije. Ovdje je 1930. rođen Milojko Mike Vucelić, inženjer koji je sudjelovao u američkom programu Apollo i radu na misiji Apollo 13. Njegova je biografija povezana s jednim od najpoznatijih tehnoloških pothvata 20. stoljeća, a Garešnica ga se prisjetila i odala mu počast kroz edukativni Apollo park smješten na livadama između centra Garešnice i naselja Gajine do kojeg vodi pješačka staza koja ga povezuje središtem grada,  a namijenjen je osobito najmlađima.

Ako dolazite sa svojim četveronožnim ljubimcem, na putu prema ili iz Apollo Parka, svakako navratite i u park za pse smješten uz potok Šovicu. Ograđeni prostor podijeljen je u zone za male i ostale pse, s opremom za igru, zelenilom i klupama za odmor.

Od poznatih Gareščana vrijedi spomenuti i Jaroslava Havličeka, stručnjaka za energetiku i jednog od prvih profesora zagrebačke Tehničke visoke škole te glumca Zvonimira Ferenčića, kojeg mnogi pamte kao legendarnog teteca Cinobera iz Gruntovčana. Za jedan mali grad, prilično zanimljiva postava, a sve se to može otkriti u Centru za posjetitelje Natura 2000.

U Centru Natura 2000 počinje upoznavanje Poilovlja

Nakon glazbenih i znanstvenih priča ostanite u Centru, ali promijenite temu. Otkrijte prirodna bogatstva Poilovlja kroz sadržaje Centra za posjetitelje Natura 2000, koji predstavlja prirodnu baštinu ovog dijela Moslavine.

Zašto je Poilovlje toliko važno za ptice? Kakva je uloga ribnjaka, močvara i vlažnih livada? Koje životinje žive uz Ilovu, a da ih tijekom obične šetnje možda nećemo ni primijetiti? Centar daje odgovore na takva pitanja i uvodi posjetitelje u prirodni svijet koji će drugi dan moći upoznati na terenu. Savršeno za roditelje, klince i sve ljubitelje prirode koja je glavni lajtmotiv ovog grada.

Ovdje se može saznati više o pticama močvarnih staništa, dabrovima, vidrama i drugim stanovnicima Poilovlja. Posebno je zahvalan za obiteljski posjet jer djeca mogu upoznati prirodu kroz interaktivne sadržaje, a odrasli dobiti sasvim novu perspektivu  krajolika koji ih okružuje.

Ručak, a onda lagana šetnja uz Skresove

Nakon razgledavanja vrijeme je za ručak. U samoj Garešnici preporučamo Restoran Vila Velebita, poznat po klasičnoj domaćoj kuhinji i konkretnim obrocima. Ako želite ručak malo izvan gradskog središta, ili preporučamo restoran Kod bake u Kapelici, s rustikalnijim ugođajem.

U ovome kraju usmjerite gastro fokus na jela od slatkovodne ribe, na divljač, gljive, domaće juhe i sezonske priloge. Upravo su rijeke, ribnjaci, šume i okolna poljoprivredna gospodarstva snažno oblikovali lokalnu kuhinju.

Poslijepodne ostavite za jezero Skresovi, jednu od poznatijih rekreacijskih lokacija Garešnice. Jezero je važno mjesto sportskog ribolova, ali i ugodan prostor za šetnju, odmor uz vodu i druženje. Uz uređenu šetnicu nalaze se sadržaji za boravak na otvorenom, pa je to dobra postaja i za obitelji s djecom.

Nakon jutra ispunjenog pričama, galerijama i izložbenim sadržajima, ovdje ne morate raditi ništa posebno. Prošećite, sjednite uz vodu, fotografirajte krajolik ili jednostavno provedite neko vrijeme na svježem zraku.

Večer u gradu i noćenje u Hotelu Garić

Za noćenje predlažemo Hotel Garić, osobito ako želite da vam gradske znamenitosti, restorani i jutarnja kava budu nadohvat ruke. Hotel ima i svoj restoran, pa večeru možete organizirati bez dodatne vožnje.

Ako više volite privatni smještaj, ima i te opcije, možete se raspitati u Turističkoj zajednici Sjeverne Moslavine.

Za neformalniju večeru u gradu mogućnosti su Pizzeria Palermo ili Grill Mans, ako vam više odgovaraju pizza i jela s roštilja.

Nedjelju rezervirajte za istraživanje prirodnih ljepota i otkrivanje skrivenih kutaka ovoga kraja. Nakon doručka krenite prema Poilovlju, prostoru koji oblikuju rijeka Ilova, ribnjaci, močvarna staništa, vlažne livade i šume. Ovo je jedan od prirodno najvrjednijih dijelova Sjeverne Moslavine, uključen u europsku ekološku mrežu Natura 2000.

Na prvi pogled krajolik može djelovati sasvim mirno, no uz vodu sve vrvi životom. Poilovlje je važno stanište brojnih ptica, a u njegovim vodenim i močvarnim predjelima žive i dabar i vidra. Upravo je promatranje prirode jedan od najzanimljivijih načina da upoznate ovaj kraj. Ponesite dalekozor ako ga imate, udobne cipele i ostavite dovoljno vremena za fotografiranje, šetnju kroz močvarne vizure vodenog svijeta i upijanje ljepote krajolika ili otkrivanje prirode svim osjetilima.

Kako obići Ilovu? Najbolje je krenuti od ljudi koji je poznaju

Ako želite upoznati Poilovlje i rijeku Ilovu iz stručne i edukativne, a ujedno i zabavne perspektive, za sve informacije o mogućnostima obilaska obratite se Centru za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje. Ondje možete dobiti preporuke o dostupnim sadržajima, prikladnim lokacijama za promatranje prirode i načinu organizacije posjeta.

To je osobito korisno ako dolazite prvi put jer nisu svi dijelovi močvarnih i ribnjačarskih područja jednako dostupni posjetiteljima. Uz informacije iz Centra lakše ćete odabrati izlet prema svojim interesima, bilo da želite fotografirati ptice, prošetati prirodom ili upoznati ekološku važnost rijeke.

Biciklom kroz atraktivan krajolik

Za one koji vole aktivniji vikend, Garešnica nudi i biciklističke te pješačke rute.

Polazna točka je Sportski park u Garešnici, a na području grada i okolnih naselja, uključujući Dišnik i Kanišku Ivu, nalaze se sadržaji za odmor biciklista. Rute vode kroz krajolik sela, polja, šuma i manjih cesta, pa se vožnja lako pretvara u upoznavanje svakodnevnog života Sjeverne Moslavine.

Ne morate pritom planirati višesatnu biciklističku turu. Odaberite kraću dionicu koja vam odgovara i ostatak vremena ostavite za izlet uz Ilovu. Obavezno se raspitajte za Ruralnu rutu 1 i Ruralnu rutu 2, dok bicikle možete unajmiti u Centru, kao i dalekozore.

Hercegovac i Velika Trnovitica za završetak vikenda

Ako vam nakon istraživanja Poilovlja ostane vremena, nedjeljno poslijepodne iskoristite za kratku vožnju kroz okolna mjesta.

U Hercegovcu zastanite kod crkve svetog Stjepana Kralja i upoznajte mjesto poznato po dugoj kulturnoj tradiciji, folkloru i amaterskom kazalištu. Hrvatska čitaonica Hercegovac važan je dio te priče, a lokalna događanja dobar su povod za povratak u ovaj kraj.

Velika Trnovitica donosi drugi dio ruralne Moslavine: polja, vinograde, seoske ceste i crkvu svetog Martina, čija povijest seže u srednji vijek. Ovdje se ne dolazi zbog dugog popisa atrakcija, nego zbog krajolika i mogućnosti da se usput upozna i život manjih moslavačkih mjesta.

Za posljednji ručak vratite se u Garešnicu. Možete odabrati restoran Hotela Garić ili, uz prethodnu provjeru radnog vremena, restoran Kod Bake u Kapelici. Naša preporuka je da svratite u kultni restoran Kod bake, gdje se pripremaju jela na nezamislivo kreativne, maštovite, slikovite i ukusne načine pod palicom chefice kuhinje i vlasnice restorana Danijele Crnjak Andri, a specijalnost su joj fileki na doslovno stotinu načina.

U ponudi su i brojna druga jela tradicijski vezana uz Sjevernu Moslavinu, no i sve drugo što zamišljate kao savršen obrok u restoranu Kod bake može se otjeloviti na tanjuru. Ako ste tijekom vikenda već kušali lokalne mesne specijalitete, potražite na jelovniku nešto od slatkovodne ribe i zaokružite gastronomski dio izleta okusima vezanima uz rijeke i ribnjake.

Vikend u kojem stignete upoznati i ljude i krajolik

U dva dana u Garešnici možete proći put od glazbene povijesti Ive Robića i svemirskih misija Mikea Vucelića do šetnje uz Skresove i upoznavanja prirodnog svijeta Poilovlja. Možete prespavati u gradskom hotelu, ručati u lokalnom restoranu, voziti bicikl i upoznati manja mjesta u okolici. Zaboravite na vrijeme, sat, raspored, obaveze… i sve ono što ste donijeli sa sobom iz užurbanog i stresnog grada ostavite negdje na sprudovima Ilove ili šetnicama Poilovlja.

Korisne informacije za planiranje izleta

Za informacije o Galeriji Ive Robića, Centru za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje te mogućnostima obilaska rijeke Ilove preporučujemo prethodno kontaktirati Centar ili Turistička Zajednica Sjeverna Moslavina. Turistička zajednica dostupna je na 043 533 002 i putem e-pošte info@tzsm.hr.

Smještaj i restorane također je dobro provjeriti prije dolaska, osobito ako planirate vikend ili putujete u većoj grupi.

Zaprati/Istraži:

TZ Sjeverna Moslavina

Centar za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje
Naslovna fotografija: facebook.com/zoomgaresnica

The post Od Mister Morgena i svemirskih priča do rijeke Ilove: imamo plan za dva dana u Garešnici i Sjevernoj Moslavini first appeared on ExploreCroatia.

Mjesto se nalazi u austrijskoj Koruškoj, na 1.190 metara nadmorske visine, između planinskih skupina Ankogel i Goldberg. Iz Zagreba se automobilom stiže za približno četiri sata. Mallnitz je dostupan i vlakom, a željeznička postaja nalazi se u samom mjestu.

Za višednevni boravak može se isplatiti Kärnten Card. Uključuje javni prijevoz i brojne atrakcije, među kojima su jedna besplatna povratna vožnja Ankogelbahnnom dnevno te ulaz u kanjon Groppensteinschlucht i centar BIOS. Tjedna kartica u glavnoj sezoni 2026. stoji 69 eura za odrasle i 37 eura za djecu.

Ankogel: visokogorski krajolik uz pomoć žičare

Ankogelbahn iz doline vodi do gornje postaje na približno 2.636 metara nadmorske visine. Ondje se odmah otvaraju pogledi na stijene, vrhove i planinske staze. U blizini je Hannoverhaus, planinarski dom na 2.565 metara, a kratkom šetnjom može se stići i do Arnoldova mauzoleja na 2.720 metara.

Ankogel je važan i u povijesti alpinizma: njegov vrh, visok 3.252 metra, dosegnut je 1762. godine, što se smatra prvim zabilježenim usponom na ledenjački vrh viši od 3.000 metara u Alpama. Područje se može upoznati i na ranger-turi, tijekom koje se uz pomoć teleskopa i dalekozora promatraju divokoze, jeleni i ptice grabljivice.

Korisno: Donja postaja nalazi se na adresi Stappitz 87, uz besplatno parkiralište. Povratna karta do gornje postaje za odrasle stoji 39 eura; uz Kärnten Card jedna je dnevna vožnja besplatna. Rad žičare ovisi o sezoni i vremenu, pa prije dolaska treba provjeriti aktualni raspored. Za ranger-turu potrebna je rezervacija do 16 sati prethodnog dana. Iako je uspon malen, hoda se na velikoj nadmorskoj visini, pa treba ponijeti čvrstu obuću, slojevitu odjeću, zaštitu od sunca i dovoljno vode.

Seebachtal: lagana šetnja uz vodu

Seebachtal počinje u blizini donje postaje Ankogelbahna i vodi uz potok Seebach, slapove, pašnjake i Stappitzer See. Prvi dio do jezera uređen je i prikladan za dječja kolica, a cijela je dolina dobra opcija za obitelji ili lakši dan između zahtjevnijih uspona.

Tijekom šetnje može se primijetiti sitni sivkasti sediment u potoku, poznat kao ledenjačko brašno. Nastao je trošenjem stijena pod ledenjakom, a čestice koje voda nosi pridonose njezinoj tirkiznoj boji.

Korisno: Polazište je besplatno parkiralište kod donje postaje Ankogelbahna. Ulaz u dolinu je besplatan. Šetnja do planinarskog doma Schwussnerhütte i natrag duga je približno devet kilometara, traje oko dva i pol sata i uključuje oko 150 metara uspona.

Noćni obilazak kanjona Groppensteinschlucht

Oko 15 kilometara od Mallnitza nalazi se kanjon Groppensteinschlucht, poznat po slapovima, brzacima i prolazima uz stijene. Tijekom odabranih ljetnih večeri održava se vođeni noćni obilazak Zauber der Nacht. Sudionici dobivaju čeone svjetiljke, a kanjon prolaze uz vodiča, u posebnom ugođaju zvuka vode i osvijetljenih stijena.

Program traje oko tri sata, uključujući približno sat i pol hodanja i završnu okrjepu uz logorsku vatru. Potrebne su čvrste cipele i topla odjeća.

Korisno: Ulaz se nalazi na adresi Raufen 3 u Obervellachu, uz besplatno parkiralište. Dnevni obilazak staze duge oko 2,5 kilometra stoji devet eura za odrasle i šest eura za djecu, a Kärnten Card uključuje besplatan ulaz. Noćna tura stoji 36 eura za odrasle i 24 eura za djecu, a uključuje vodiča, čeonu svjetiljku i okrjepu. Broj sudionika je ograničen i potrebna je prijava. Kanjon se zatvara za lošeg vremena.

Hagener Hütte: zahtjevniji uspon povijesnom rutom

Staza prema domu Hagener Hütte počinje kod Jamnigalma, na oko 1.670 metara nadmorske visine. Do doma na 2.446 metara vodi približno 12 kilometara duga ruta s oko 777 metara uspona i silaska. Tehnički nije ekstremna, ali traži dobru kondiciju i stabilan korak.

Dio puta prati staru trgovačku trasu preko Alpa, kojom su prolazili Kelti, Rimljani, trgovci i kirijaši. Nedaleko od doma nalazi se obnovljeni Mallnitzer Tauernhaus iz 1834. godine, u kojem je uređen mali muzej posvećen kirijašima i povijesti prijelaza.

Korisno: Do Jamnigalma se iz Mallnitza vozi približno 15 minuta. Pristup parkiralištu stoji šest eura po automobilu, a automat prima kovanice. Prije polaska treba provjeriti prognozu i je li Hagener Hütte otvorena. Uspon traje oko četiri i pol sata, bez uračunatih duljih odmora.

BIOS: bolje upoznajte krajolik

Centar BIOS u središtu Mallnitza interaktivno prikazuje geologiju, ledenjake, vodu, biljni i životinjski svijet Nacionalnog parka Hohe Tauern. Izložba pomaže razumjeti kako su nastale doline i krajolik kroz koji vode okolne staze.

BIOS je dobar izbor za dan dolaska, kraći predah ili lošije vrijeme. Za obilazak je preporučljivo odvojiti barem 60 do 90 minuta.

Korisno: Centar se nalazi na adresi Mallnitz 36, a besplatno parkiralište je kod Tauernbada. Ulaznica za odrasle 2026. stoji 7,50 eura, a Kärnten Card omogućuje besplatan ulaz. Radno vrijeme mijenja se tijekom sezone, pa ga prije posjeta treba provjeriti.

Tekst: Tea Rožman Svedrović, Skitnice.hr

Foto: Tea Rožman Svedrović

The post Planinarenje, kanjon, noćni hiking, muzeji: Sve to možete doživjeti u Mallnitzu u tri dana first appeared on ExploreCroatia.

Šibenik ponovno oživljava jednu od svojih prepoznatljivih vinskih tradicija. Manifestacija „Đir od kita: Oživljavanje šibenske vinske tradicije“ vraća duh starih šibenskih toverni na ulice povijesne gradske jezgre, spajajući lokalno vinarstvo, gastronomiju, kulturnu baštinu i druženje u jedinstven doživljaj grada.

Program počinje u subotu, 7. studenoga, u 13:30 sati na Maloj loži, odakle sudionici kreću u vinsko istraživanje Šibenika. Mogu birati između individualnog obilaska vinskih punktova vlastitim tempom i tematske ture uz stručno vodstvo. Obje opcije uključuju degustacije vina, lokalne zalogaje i susrete s vinarima, dok se završni dio programa nastavlja na Tvrđavi sv. Mihovila, uz vinski sajam, gastronomsku ponudu i glazbu.

Tradicija koja se vraća na ulice Šibenika

Nekada su šibenske toverne bile mnogo više od mjesta na kojima se točilo vino. Bile su središta svakodnevnog života, susreta i razgovora – svojevrsni dnevni boravak grada i društvena mreža mnogo prije digitalnog doba. Otvorene i nepretenciozne, okupljale su ljude i čuvale duh lokalne zajednice.

Njihov prepoznatljiv znak bile su kite, odnosno grane postavljene iznad vrata, koje su prolaznicima otkrivale kakvo se vino nudi. Grana smrike označavala je crno vino, maslina bijelo, a borić opol. Dovoljno je bilo ugledati kitu na kantunu kuće i znati da je vino pušteno i da su vrata otvorena.

S vremenom su se običaji promijenili, toverne su postupno nestajale, a kite su se povukle s gradskih pročelja. Njihovo su mjesto zauzeli kafići, restorani i neonske reklame, no tradicija nije nestala iz sjećanja Šibenčana.

Upravo je njezino oživljavanje u središtu manifestacije „Đir od kita“, koja staru gradsku jezgru pretvara u vinsku rutu i ponovno povezuje grad, njegove ljude i vina njegova kraja. Riječ je o suvremenoj vinskoj šetnji koja staru šibensku priču prenosi novim generacijama, a gostima pruža priliku da grad upoznaju kroz njegove okuse, povijest i običaje.

Šest vinskih postaja i 12 vinarija

Sudionike vinskog đira očekuje šest lokacija: Tovernu Wine Bar, Konoba Marenda 1, Samostanski vrt sv. Lovre, Caffè Bar Domald, Bistro Bava i Wine Bar Bokal (Maleš).

Na vinskim postajama vinari će predstaviti svoja vina i podijeliti priče o lokalnim sortama, vinogradima, podrumima i radu koji stoji iza svake boce. Na svakoj lokaciji dva vinara predstavit će po dvije vinske etikete, uz bokuniće – male, pažljivo odabrane zalogaje uparene s vinima. Posjetitelji će tako imati priliku upoznati različite sorte i stilove te iz prve ruke doznati više o ljudima koji oblikuju vinsku scenu šibenskog kraja.

Ovogodišnje izdanje okuplja 12 vinarija: Vinariju Ško, Ego vina, Vinariju MI, Vinariju Sadić, Vinariju Džapo, Vinariju Slamić, Vinariju Birin, Vinariju Testament, Vinariju A. Sladić, Vinariju Rak, Vinariju Prgin i Vinariju Baraka.

U fokusu su vina koja odražavaju posebnosti šibenskog terroira i bogatstvo lokalnog vinogradarstva. Debit, Babić, Maraština, Plavina, Lasina i druge sorte ukorijenjene u ovom kraju kušat će se u autentičnom ambijentu kamenih ulica, gradskih trgova i povijesnih prostora Šibenika.

„Đir od kita“ tako nije samo niz degustacija, nego prilika za neposredno upoznavanje lokalnih proizvođača, otkrivanje različitosti domaćih vina i razumijevanje tradicije koja se prenosi generacijama.

Individualni đir ili vinska šetnja uz stručno vodstvo

Za posjetitelje koji žele sami određivati tempo obilaska namijenjen je Individualni Đir od kita. Obuhvaća svih šest vinskih lokacija, a sudionici sami biraju redoslijed obilaska i odlučuju koliko će se zadržati na pojedinoj postaji. Cijena individualne ulaznice iznosi 30 eura za jednu osobu, odnosno 50 eura za dvije osobe.

Za one koji žele bolje upoznati povijest grada, njegove skrivene kutke i priče koje povezuju Šibenik, vino i lokalnu baštinu, dostupna je opcija Đir od kita uz stručno vodstvo, kroz tematsku turu „Borgo di terra & mare“.

Cijena ulaznice za vođenu turu iznosi 35 eura za jednu osobu, odnosno 60 eura za dvije osobe. Budući da je broj mjesta ograničen, preporučuje se pravovremena kupnja ulaznica. Ulaznice za obje opcije uključuju vinske degustacije i lokalne zalogaje, a sudionici dobivaju i brendiranu torbu s vinskom putovnicom te držačem za čaše.

Ulaznice su već u prodaji putem sustava Break a Leg:

Završnica na Tvrđavi sv. Mihovila: vinski sajam, lokalna gastronomija i glazba

Nakon vinske šetnje povijesnom jezgrom, program se nastavlja na jednoj od najljepših gradskih pozornica – Tvrđavi sv. Mihovila.

Od 16 sati ondje se otvara sajam vina koji okuplja vinare s vinske rute na jednom mjestu. Posjetitelji će imati priliku ponovno susresti proizvođače čija su vina kušali tijekom đira, pobliže upoznati njihov rad, doznati više o njihovim podrumima i kupiti omiljene etikete izravno od vinara.

Vinski doživljaj upotpunit će lokalno pripremljeno jelo, koje povezuje ponudu vina s bogatom gastronomskom tradicijom šibenskog kraja.

Od 17 sati program se nastavlja u opuštenom ritmu uz DJ-a, a atmosferu će dodatno zagrijati nastupi glazbenog sastava Black Coffee i Uršule Najev. Vino, glazba, lokalni okusi i pogled na grad zaokružit će manifestaciju u jedinstvenom ambijentu tvrđave.

Osiguraj svoju ulaznicu i doživi Šibenik kroz vino

„Đir od kita“ poziv je na otkrivanje Šibenika kroz njegove okuse, priče i ljude. Oživljavajući običaj koji je nekoć povezivao susjede, prijatelje i putnike, manifestacija pokazuje da vinska tradicija nije samo dio prošlosti, nego živa priča koja se nastavlja svakim novim susretom uz čašu vina.

Prodaja ulaznica je počela, a posjetitelji već sada mogu odabrati svoj đir i osigurati mjesto na vinskoj šetnji koja okuplja 12 vinarija, šest vinskih postaja, lokalnu gastronomiju i glazbeni program na Tvrđavi sv. Mihovila.

„Đir od kita“ održava se u subotu, 7. studenoga, s početkom u 13:30 sati na Maloj loži u Šibeniku.

Odaberi svoj đir i osiguraj ulaznice na poveznici:
https://breakaleg.hr/hr/proizvod/dir-od-kita/

Informacije: Visit Šibenik

The post Krenula prodaja ulaznica za „Đir od kita“: 12 vinarija, šest vinskih postaja i jedinstvena priča o Šibeniku first appeared on ExploreCroatia.

Umor, preopterećenost, stalna potreba da se osjećamo bolje postali su uobičajena „prtljaga“ modernog čovjeka. U wellness svijetu posljednje vrijeme za sve se proziva isti krivac: kortizol, hormon stresa koji je postao nova opsesija društvenih mreža. Zbog njega ne možemo smršavjeti, on nam navodno daje tzv. cortisol face ili natečeno lice, bezvoljni smo… No, iza kolektivne krivnje, koja ipak samo djelomično ima uporište, krije se i nešto važnije: kolektivna potreba da usporimo, utišamo buku svakodnevice i napokon se osjećamo dobro u vlastitoj koži. Upravo zato wellness više nije samo potraga za ljepotom i užitkom, nego i za načinima da se oslobodimo stresa.

Stope anksioznosti rastu posljednjih desetljeća, a istraživanja upravo povezuju kronični stres s upalnim procesima u organizmu i ubrzanim kognitivnim propadanjem. Stoga ne čudi što je postao predmetom opsesivnog interesa mnogih ljudi koji imaju osjećaj da su neprestano zaglavljeni u stanju „bori se ili bježi”. Odgovarajući na ovaj trend, hotelski wellness programi sve češće uključuju retreatove usmjerene upravo na oslobađanje od stresa.

Pegaz Mg Couple je onaj “treat yourself” getaway toliko potreban parovima koji su u vrtlogu obveza zaboravili jedno na drugo, dok je boost energije za muškarce ili malo self-love ženskog vibea moguće dobiti kroz Pegaz Mg Apolon i Pegaz Mg Afrodita pakete. Medical-detox programom, pak, bez stroge dijete, svatko, uistinu, može resetirati tijelo.

U Atlantida Boutique hotelu*****, smještenom u srcu najpoznatijega slovenskog lječilišnog grada, Rogaškoj Slatini, gostima nude jedinstvenu priliku za detoksikaciju i obnavljanje životne energije kroz popularne programe Pegaz Mg. Magnezijem najbogatija prirodna mineralna voda na svijetu tako je postala dio tretmana koji učinkovito rješavaju umor, smetenost, opću slabost i loše osjećanje, sindrom izgaranja, grčeve u mišićima, glavobolje te probavne tegobe. Najbolje od svega je što baš svatko ima „svoj faktor“.

Wellness Atlantida Boutique hotela uključuje grijani unutarnji bazen, whirlpool, Oazu sauna s dvije finske saune, parnom saunom i slanom sobom…, sasvim dovoljno da svaki gost, i bez dodatnih tretmana, eliminira stres.

Budući da je hrana važan dio cjelovite obnove tijela i raspoloženja, a time utječe i na smanjenje kortizola, hotel veliku pažnju posvećuje i gastronomiji. À la carte restoran, dizajnerski uređen Lobby bar u kojem će goste dodatno opustiti zvuci klavira, mediteranska kuhinja u hotelskom restoranu, koktel na terasi…, baš svaki doživljaj u Atlantida Boutique hotelu bit će nezaboravan.

Fotografije: Atlantida

The post Kortizol je postao opsesija, a wellness odgovor na užurbani život: Ovo mjesto nudi pravi reset od stresa first appeared on ExploreCroatia.

Važno je napomenuti da nije riječ o rang-listi od prvog do posljednjeg mjesta, već o izboru destinacija za koje autori i urednici Lonely Planeta smatraju da ih vrijedi staviti na kartu putovanja za Šibenik među 25 najboljih svjetskih destinacija za 2027. godinu prema izboru Lonely Planeta!

Šibenik kao bijeg od gužvi na Jadranu

Lonely Planet Šibenik predstavlja kao odličan izbor za putnike koji žele doživjeti Jadran bez velikih turističkih gužvi.

U obrazloženju izbora ističu šarm šibenske stare gradske jezgre, kamene uličice, arhitekturu i gastronomsku ponudu, ali i sve bogatiji kalendar festivala zbog kojeg grad više nije zanimljiv samo tijekom nekoliko glavnih ljetnih mjeseci. Šibenik se tako našao u društvu destinacija poput Okinawe u Japanu, Chengdua u Kini, Omana, Rabata u Maroku, Da Nanga u Vijetnamu, Veneta u Italiji, Leóna u Španjolskoj i manje poznatog karipskog otoka Montserrat.

Grad s čak dvije UNESCO lokacije

Iako je znatno manji od Splita i Dubrovnika, Šibenik ima nešto čime se može pohvaliti malo gradova njegove veličine – dvije lokacije upisane na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Najpoznatija je svakako katedrala sv. Jakova, jedno od najvažnijih renesansnih graditeljskih ostvarenja u Hrvatskoj, koja je na UNESCO-ovu popisu od 2000. godine.

Druga je tvrđava sv. Nikole, impresivna pomorska utvrda iz 16. stoljeća smještena na ulazu u Kanal sv. Ante. Ona je dio UNESCO-ova transnacionalnog dobra Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća.

A tvrđava u Šibeniku definitivno ne nedostaje. Osim sv. Nikole, iznad grada nalaze se tvrđave sv. Mihovila, Barone i sv. Ivana, s kojih se pružaju odlični pogledi na grad, more i šibenski arhipelag.

Od Šibenika do Krke i Kornata

Jedan od velikih aduta Šibenika je i njegov položaj.

Na relativno malom području moguće je kombinirati povijesni grad, more, otoke i dva hrvatska nacionalna parka. Nacionalni park Krka nalazi se nedaleko od grada, dok je Šibenik također odlična polazišna točka za istraživanje Kornata.

Tu je i šibenski arhipelag s otocima poput Zlarina, Prvića i Kaprija, koji nude potpuno drugačiji ritam od velikih turističkih središta na obali.

Upravo je ta kombinacija jedan od razloga zbog kojih Šibenik posljednjih godina sve češće privlači putnike koji traže nešto drugačiji odmor na Jadranu.

Više se ne skriva u sjeni poznatijih susjeda

Lonely Planet Šibenik opisuje kao svojevrsnu dugo čuvanu dalmatinsku tajnu koja polako izlazi iz sjene poznatijih hrvatskih destinacija.

I čini se da upravo to postaje njegova prednost.

Umjesto destinacije koju turisti samo usput posjete na putu prema Krki, Šibenik se posljednjih godina profilirao kao mjesto u kojem vrijedi provesti nekoliko dana – zbog gastronomije, tvrđava, događanja, plaža, otoka i atmosfere stare gradske jezgre.

Lonely Planet sada mu daje dodatni vjetar u leđa i svrstava ga među 25 svjetskih destinacija koje preporučuje za putovanja u 2027. godini. A nama ostaje možda samo jedno pitanje – jesmo li Šibenik dosad nepravedno ostavljali u sjeni Splita i Dubrovnika?

The post Šibenik među 25 najboljih svjetskih destinacija za 2027. godinu prema izboru Lonely Planeta! first appeared on ExploreCroatia.