Festival kestena održan 17. i 18. listopada 2026. pokazao nam je kako se od jedne jesenske namirnice može napraviti zanimljiva dvodnevna priča. Subota je bila posvećena planinarenju i tradicionalnoj Kestenijadi na Hrastovačkoj gori, dok je nedjelja donijela sajam, gastronomiju, glazbu i dječji program u središte Petrinje.

Odlučili smo sudjelovati u oba dijela programa. I pokazalo se da nema boljeg načina nego opremljeni gojzericama i (i domaćom rakijicom u ruksaku) doživjeti ovaj pitomi a ipak živahni kraj.

Subotnje jutro: iz Petrinje krećemo u potragu za jesenjim bojama

Naša avantura započela je u Petrinji, gdje su se već ujutro okupljali planinari, rekreativci i izletnici. Ruksaci na leđima, gojzerice na nogama i dobro raspoloženje bili su najbolja najava dana pred nama. Hladno no ipak sunčano. Idealno dakle za aktivnost i dulje pješačenje.

Mogli smo odabrati kraći uspon iz Hrastovice, ali odlučili smo se za dulju varijantu: pješice iz Petrinje do Planinarskog doma Matija Filjak na Hrastovačkoj gori, rutom dugom približno devet kilometara.

Put nas je najprije vodio uz Petrinjčicu, a zatim preko područja sela Cepeliš prema šumovitim obroncima gore. Kako smo odmicali od grada, tako su kuće postupno ustupale mjesto stablima, šumskim putovima i jesenskom krajoliku.

Listopad je ovdje pokazao sve svoje boje. Krošnje su bile prošarane ogrlicom zlatne i smeđe boje, pod nogama je šuštalo otpalo lišće, a uz stazu su se mogli vidjeti kesteni i njihove bodljikave ovojnice što me podsjetilo na neku kopnenu verziju morskih ježinaca. Atmosfera među izletnicima bila je prilično šarolika, od prekaljenih planinara, članova različitih društava, obitelji s djecom i onih koji su, poput nas, poželjeli spojiti aktivan dan s tradicionalnom jesenskom manifestacijom.

Na vrhu Hrastovačke gore dočekala nas je prava planinarska fešta

Nakon uspona stigli smo na Cepeliš, vrh Hrastovačke gore visok 415 metara, gdje se nalazi Planinarski dom Matija Filjak. Prostor oko doma bio je ispunjen posjetiteljima, razgovorima, stolićima s ponudom lokalnih OPG-ova, glazbom i mirisima hrane. Odmah smo utržili domaći med, propolise, čajeve i kremice a posebna draž je što se to sve odvijalo na planini.

Zvijezda Festivala je nesumnjivo svake godine Planinarski dom koji ponosno nosi ime Matije Filjka, jednog od zaslužnih članova društva koji je obilježavao planinarske staze na Hrastovačkoj gori. Zanimljivo je da je sadašnji dom, dovršen 2007. godine, izgrađen po uzoru na nekadašnju planinarsku kuću koja je stajala na ovom području. A oko planinarskog doma ima dovoljno prostora za odmor, druženje i istraživanje, pa smo ondje odlučili provesti cijeli dan.

Dok su se jedni okupljali uz odličnu live glazbu i domaće specijalitete, drugi su odlazili u kratke šetnje, istraživali okolne staze ili uživali u pečenim kestenima. Na štandovima su se nudili raznorazni  proizvodi lokalnih OPG-ova, kolači i jesenske delicije, a najmlađi su imali priliku sudjelovati u igrama i sportskim aktivnostima. Kestenje se peklo na vatrici, a i kolača od kestena je bilo u izobilju.

Krenuli smo istražiti i mjesto na kojem je nekada postojalo Pecko jezero

Iako je kod planinarskog doma bilo dovoljno sadržaja da ondje provedemo cijelo poslijepodne, nismo željeli propustiti još jednu zanimljivost Hrastovačke gore. Nakon dolaska na vrh krenuli smo tematskom stazom koja vodi prema mjestu nekadašnjeg Peckog jezera i vidikovcu. Riječ je o kraćoj šetnji kroz šumu, za koju od doma treba izdvojiti otprilike pola sata, ovisno o tempu i zadržavanju.

Pecko jezero danas više ne postoji, ali njegova je priča ostala dio lokalne baštine. Nekada je bilo omiljeno izletište Petrinjaca, a uz njega se veže jedna od najzanimljivijih legendi ovoga kraja koju smo poslušali kroz organizirano vođenje u programu zanimljivog naziva Priče hrastovačke gore.

Prema narodnoj predaji, jezero je nastalo od suza nesretne banice koju je suprug iznevjerio. Zbog svoje nevjere ban je bio proklet i osuđen na boravak u dubinama jezera, gdje je postao strašni Prokletnik. Legenda govori da je ljude koji bi se kupali u jezeru odvlačio na dno i sputavao zlatnim lancima.

Priča ipak ima i neočekivan završetak. Kada je jednog mladića povukao u dubinu, njegova zaručnica bila je spremna poći za njim. Dirnut njezinom ljubavlju, Prokletnik je oslobodio mladića i oboje pustio na obalu. Ova predaja toliko je zanimljiva da ju je pjesnik Ivan Trnski pretočio u baladu Prokletnik u Peckom jezeru, objavljenu 1869. godine.

Danas, na mjestu gdje je nekada bila voda, ostaje prostor za zamišljanje cijele te nesretne zavrzlame ispunjene suzama, zlatnim lancima, i ljubavi koja otapa i najtvrđe srce. Nama je upravo taj obilazak bio jedan od najzanimljivijih trenutaka cijelog izleta. Pokazao je da Hrastovačka gora nije samo mjesto za hodanje nego i prostor u kojem se isprepliću priroda, lokalna povijest i maštovite narodne predaje.

Vrt osjetila i vidikovac: još dva razloga da na vrhu ostanete dulje

U blizini planinarskog doma nalazi se i Vrt osjetila, uređen prostor u kojem su biljke predstavljene kroz mirise, boje i druga osjetilna iskustva. Obavezno ga preporučamo kao edukativni sadržaj za najmlađe jer im na najbolji način omogućuje da prirodu upoznaju na drukčiji način, izvan učionice i svakodnevnog okruženja.

Na vrhu Cepeliš nalazi se i vidikovac visok približno 17 metara koji demonstrira začudno lijep pogled iznad šumskih krošnji, prema uspavanim brežuljcima i gustim šumama Banije a zove se  Piramida, prema nekadašnjoj geodetskoj piramidi postavljenoj još 1864. godine. Stara konstrukcija teško je oštećena u potresu 2020., ali današnji vidikovac sretno nastavlja tradiciju promatranja krajolika s ove točke.

Nedjelja: s planinarskih staza selimo se u srce Petrinje

Nakon subote provedene na Hrastovačkoj gori, Festival kestena zajedno sa svim svojim šarenim štandovima, pečenim i svježim kestenjem, živom glazbom, kolačima od kestena, loncima iz kojih se pušilo ukusno meso.. preko noći se preselio na Strossmayerovo šetalište, glavni gradski park u središtu Petrinje. Umjesto šumskih putova, kestena ježinaca, prekrasne šume, ovdje su nas dočekale su nas uređene aleje, stara dostojanstvena stabla, mnoštvo posjetitelja i štandovi prepuni jesenskih proizvoda.

Pod krošnjama velikih stabala rasporedilo se šezdesetak štandova na kojima su se predstavljali OPG-ovi, obrtnici, udruge i proizvođači rukotvorina a svagdje su bile grupice roditelja s djecom kojima je upravo nedjelja bila posvećena kroz brojne vesele radionice i programe.

Negdje su se pekli kesteni, drugdje su se nudili domaći kolači, voće, suveniri i proizvodi malih proizvođača. Mirisi hrane miješali su se s glazbom i razgovorima, a park je bio pun ljudi koji su došli uživati u jesenskoj nedjelji. I boje. Jako puno šarenih, sretnih boja jeseni.

Posebno su privlačni bili kolači od kestena, oko kojih su se stvarali redovi. Bilo je i brojnih drugih domaćih specijaliteta, pa je šetnja među štandovima vrlo brzo postala i mala gastronomska pustolovina.

Djeca su imala svoj mali festival unutar festivala

Petrinjska Kestenijada nije bila namijenjena samo planinarima i ljubiteljima gastronomije. Nedjeljni program u gradskom parku posebno je razveselio obitelji s djecom.

Najmlađi su mogli sudjelovati u kreativnim radionicama, igrama, oslikavanju lica i izradi igračaka. U sklopu programa gostovao je i Festival igračaka, a održane su predstave Jesen baš svud miriše – na plodove i na kiše te Priča o petrinjskom kestenjaru.

Glazbeni program dodatno je upotpunio atmosferu, a posjetitelji su mogli upoznati Petrinju i kroz promotivne vožnje električnim biciklima. Posebna vrijednost Festivala upravo je u toj šarenoj bogatoj raznolikosti. Netko je došao zbog kestena, netko zbog lokalnih proizvoda, netko zbog dječjih radionica, a mnogi su jednostavno željeli provesti ugodnu nedjelju na otvorenom.

Kesteni su puno više od mirisne jesenske poslastice

Nakon dva dana tijekom kojih su kesteni bili gotovo posvuda, vrijedi podsjetiti i na njihovu prehrambenu vrijednost.
Za razliku od većine orašastih plodova, kesteni imaju relativno malo masti, a veći udio ugljikohidrata. Zato su dobar izvor energije, osobito nakon aktivnosti poput planinarenja i duljih šetnji. U 100 grama pečenih kestena nalazi se približno 245 kalorija, oko 53 grama ugljikohidrata i oko pet grama prehrambenih vlakana, iako vrijednosti mogu varirati ovisno o sorti i pripremi.

Kesteni sadrže i kalij, koji pridonosi normalnoj funkciji mišića, te vitamine B skupine, uključujući vitamin B6. Svježi kesteni sadrže vitamin C, što je neobično za namirnicu koju često uspoređujemo s orašastim plodovima. Dio tog vitamina gubi se termičkom obradom.
Pečeni, kuhani ili pripremljeni u slasticama, kesteni su jedan od prepoznatljivih okusa jeseni. Nama su posebno prijali nakon planinarskog dana, kada je topla porcija kestena bila savršena mala nagrada za prijeđene kilometre.

Kako organizirati vlastiti izlet na Hrastovačku goru?

Naš vikend pokazao je da Petrinja može biti odličan izbor za aktivan jesenski odmor, ali i da se Hrastovačka gora može posjetiti tijekom cijele godine. Ako volite dulje hodati, preporučujemo planinarsku stazu iz Petrinje preko Cepeliša, dugu približno devet kilometara do doma. Za sam uspon računajte oko dva do tri sata, ovisno o tempu i pauzama, a za cijeli izlet ostavite znatno više vremena.

Obiteljima s mlađom djecom praktičnija je kraća ruta iz Hrastovice, duga oko 3,2 kilometra, za koju je potrebno približno sat vremena hoda u jednom smjeru. Kod doma vrijedi obići Vrt osjetila, vidikovac i tematsku stazu Piramida koja vodi prema nekadašnjem Peckom jezeru. Za obilazak svih tih zanimljivosti najbolje je planirati barem nekoliko dodatnih sati.

Planinarski dom Matija Filjak otvoren je vikendom i blagdanima, a za noćenje i opskrbu potrebno se unaprijed dogovoriti s HPD-om Zrin. Prije polaska svakako provjerite vremensku prognozu, stanje staza i aktualne informacije planinarskog društva.

A ako planirate izlet s djecom, naš je prijedlog jednostavan: odaberite kraći uspon, ponesite dovoljno vode i hrane te ostavite vremena za istraživanje. Na Hrastovačkoj gori cilj nije samo doći do vrha nego i uživati u svemu što ga okružuje.

Petrinja nas je osvojila upravo spojem prirode i gradskog života

Na Festival kestena došli smo zbog jesenskog ugođaja, planinarenja i dobre hrane. No dva dana provedena u Petrinji pokazala su nam da se iza ove manifestacije krije mnogo zanimljivija izletnička priča.

Jedan dan hodali smo šumskim stazama, istraživali legendu o nestalom jezeru i uživali u druženju na Hrastovačkoj gori. Već sljedećeg dana šetali smo gradskim parkom među štandovima lokalnih proizvođača, promatrali dječje radionice i otkrivali okuse Banovine. Uživali smo i na Petrinjskom gradskom kupalištu, koje nije radilo što se tiče ugostiteljskih objekata ali je uvijek dostupno za uživanje u riječnom zenu.

Upravo je ta promjena ritma ono što nam se najviše svidjelo. Petrinja je tijekom jednog vikenda pokazala dva svoja lica: ono mirnije, šumsko i planinarsko, te ono živahno, gradsko, puno ljudi, mirisa i jesenskih boja.

I zato bismo ovaj izlet preporučili svima koji vole aktivne vikende. Na Hrastovačkoj gori vrijedi zastati, istražiti i poslušati pokoju staru priču. A u Petrinji, kad ponovno zamirišu kesteni, ostaviti dovoljno vremena za još jedan krug gradskim parkom. I vratiti se sretno doma s punim cekerom domaćih proizvoda i puno uspomena.

Korisni linkovi:
Planinarski dom Matija Filjak
Visit Petrinja
Visit Sisak Moslavina

The post Kestenijada u Petrinji: dva dana među mirisima kestena i pričama koje nismo očekivali! first appeared on ExploreCroatia.

Zamislite vikend u kojem nema tempa, niti ikakvog imperativa prilagoditi se grupi ili juriti u organizirani razgled. Vani je hladno, možda pada kiša ili se magla polako povlači s bilogorskih brežuljaka, a vi sjedite uz pucketavu vatricu kamina uz pjenušac, planirate šetnju šumom ili se pripremate za uživanje u sauni. Nema hotelskih hodnika, traženja slobodnog mjesta u zajedničkom wellnessu ni dogovaranja kada ćete svi zajedno sići na doručak. Na raspolaganju vam je cijela kuća, a raspored je isključivo vaš.

Od Daruvara i Bilogore do Čazme i Sjeverne Moslavine, Bjelovarsko-bilogorska županija nudi smještaj u kojem se odmor ne svodi samo na noćenje, mada nitko ne brani ni provesti cijeli dan vani i samo se spustiti navečer u krevet, koji će vas zlu ne trebalo, svejedno pomaziti snom pravednika. A ni vruća sauna neće smetati konceptu totalnog odmora. 🙂

Pa ako ste ljubitelji komocije i finih interijera, domaćini ovdje već neko vrijeme imaju raskošnu ponudu kuća s privatnim wellnessom, grijanim bazenima, kaminima, prostranim dvorištima i pogledima na šume, voćnjake i vinograde. Neke su savršene za obitelji s djecom, druge za prijatelje koji žele provesti nekoliko dana zajedno, a treće za one kojima je najvažnije pobjeći od gradske buke. Neke su idealne za romantiku i parove koji žele ukrasti nekoliko dana za sebe.

A kada poželite malo aktivnosti, dovoljno je izaći iz kuće i krenuti prema šumskim stazama, vidikovcima ili biciklističkim rutama.
Izdvojili smo pet adresa, svaku s drukčijim karakterom i posebnim razlogom za dolazak. Koja je vaš izbor za Doživljaj više?

Trlababaland: kada vaš privatni wellness ima i vlastitu sportsku dvoranu

U Maglenči, desetak kilometara od Bjelovara, kuća sa simpatičnim imenom, dočekuje goste među bilogorskim brežuljcima, šumama i vinogradima. Ova kuća s tri spavaće sobe i tri kupaonice posebno je zanimljiva zimi jer ima zatvoreni grijani bazen sa slanom vodom, finsku saunu, hidromasažnu kadu i jacuzzi na terasi, dok dnevni boravak s kaminom poziva na dugu toplu večer uz čašu vina.

Njezina najveća posebnost ipak je unutarnja sportska dvorana s umjetnom travom, u kojoj se možete zabaviti uz mali nogomet ili badminton čak i kada vrijeme nije za izlazak.

Odaberite Trlababaland ako želite okupiti obitelj ili prijatelje i imati dovoljno sadržaja da vam tijekom cijelog vikenda uopće ne padne na pamet pitanje čime sve ispuniti vikend. A kada poželite istraživati okolicu, šumski puteljci i bilogorske staze počinju gotovo pred vratima.Ni restorani nisu daleko a možete i sami pripremati vlastite obroke, polako i na miru.

Kuća za odmor Vida: pogled koji seže preko četiri planine

Na blagim obroncima Moslavačke gore, u Svetom Vidu nedaleko od Čazme, nalazi se idealno mjesto za one koji najviše vole mir, privatnost i pogled u daljinu. Odavde se kad je lijepo vrijeme, vide Medvednica, Kalnik, Ivanščica i Bilogora, dok okolne šume čuvaju ostatke starih utvrda Garić-grada, Košutgrada i Jelengrada. Kuća ima privatni grijani bazen, terasu i prostor za boravak na otvorenom, a udoban interijer omogućuje opuštanje i tijekom hladnijih dana.

U blizini možete istražiti Čazmu, prošetati prirodom ili u blagdansko vrijeme posjetiti poznatu Čaroliju svjetla obitelji Salaj. Kuću za odmor Vida, bi preporučili manjim obiteljima i svima koji žele miran odmor s pogledom koji je uz to vrlo fotogeničan i opuštajući.

Ranč Mali Sokol: djeca imaju svoje carstvo, a odrasli konačno vremena za sebe

Samo pet minuta vožnje od Daruvara, a dovoljno daleko od gradske vreve da oslušnete koncert ptica i ono neodoljivo šuštanje šume, nalazi se Ranč Mali Sokol. Njegova najveća prednost je prostrano dvorište s dječjim igralištem, trampolinom, ljuljačkama i kućicom za igru, dok odrasli mogu uživati na terasi ili uz vanjsko ognjište.

Rustikalno uređena kuća ima dvije spavaće sobe i dodatni ležaj u dnevnom boravku, a pogled seže prema Papuku i Psunju. Ljeti je poseban adut vanjski bazen, dok zimi boravak ovdje podrazumijeva mirna jutra, šetnje i ugodna večernja druženja. Ranč je odličan izbor za obitelji s djecom i goste koji putuju s kućnim ljubimcima, a žele biti blizu daruvarskih znamenitosti i izletišta i brojnih restorana.

Relax & Wine House Klara: čarolija zimske tišine među moslavačkim voćnjacima

U malom selu Gornja Ploščica, dvadesetak kilometara od Garešnice, okružena je oranicama, voćnjacima i vinogradima, s obroncima Moslavačke gore u pozadini. Potpuno opremljena kuća površine 142 četvorna metra ima prostrani dnevni boravak, uređenu natkrivenu terasu i veliko dvorište, a u toplijem dijelu godine gostima je na raspolaganju i bazen od 24 četvorna metra. Poseban je doživljaj prošetati imanjem, upoznati ruralni krajolik i nakon izleta vratiti se u mir vlastitog smještaja. Djeci su na raspolaganju igralište i društvene igre, pa je Klara zanimljiva i obiteljima. Izaberite je ako volite autentičnu atmosferu malih moslavačkih sela, privatnost i odmor koji nije ispunjen obvezama.

Home2b: vlastita sauna, jacuzzi i konoba za druženja za doživljaj više

U mirnom dijelu Bjelovara, nedaleko od šume ovaj komforan objekt za ljubitelje diskretnog glamura u ruralnom kruženju spaja udobnost suvremene kuće s toplinom drva, opeke i velikog obiteljskog doma. Četiri spavaće sobe, prostrani dnevni boravak s kaminom i zatvorena wellness zona s finskom saunom i jacuzzijem čine je posebno privlačnom za zimski vikend.

Velika prednost je i tradicionalno uređena konoba s krušnom peći, roštiljem i prostorom za zajedničke obroke, dok ograđena okućnica od 2000 četvornih metara pruža privatnost među starim orasima, lješnjacima i voćkama. Tijekom ljeta gosti mogu uživati i u vanjskom bazenu, a za aktivniji odmor na raspolaganju su bicikli i drugi rekreacijski sadržaji.

Home2b bi preporučili za veće obitelji ili društvo prijatelja koje želi zajednički odmor, ali i dovoljno prostora da svatko pronađe svoj mir.

Nakon saune i kamina, vrijeme je za bicikl: Bilogora i Moslavina čekaju!

A kada se odmorite, zašto ne biste upoznali i kraj u kojem boravite? Bjelovarsko-bilogorska županija ima više od 500 kilometara cikloturističkih ruta, od blagih dionica kroz sela i polja do zahtjevnijih uspona po Bilogori i Moslavačkoj gori. Za istraživanje bilogorskog krajolika odaberite Bilogorsku ili Vinogradsku rutu, dok će ljubitelje makadama i vožnje izvan asfaltiranih cesta privući BILOgravel, BILOgravel Južna Bilogora i ČazmaGravel.

Uz označene rute nalaze se odmorišta, servisne stanice, bike vodiči koji vam stoje na usluzi i organizaciji bike ture kao i brojni iznimno kvalitetni ugostiteljski sadržaji, pa biciklistički izlet možete pretvoriti u cjelodnevno upoznavanje krajolika. Zimi birajte kraće dionice i pratite vremenske uvjete, a za proljeće već sada možete isplanirati dužu turu.

Sve informacije, opise i karte ruta pronađite na stranicama Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije. Smještajne objekte pronađite takodjer na poveznici web stranice TZBBŽ.

U konačnici, nekada je za istinski odmor dovoljno pronaći pravu kuću, okupiti drage ljude i darovati sam sebi nekoliko dana bez alarma i podsjetnika. Od Daruvara preko Bilogore do Čazme i Sjeverne Moslavine, vaš Doživljaj više možda je bliže nego što mislite.

Zaprati, istraži:
tzbbz.hr
Facebook stranica
Instagram

The post Od Daruvara do Čazme i Sjeverne Moslavine: otkrijte svoj mali privatni raj ove zime i priuštite si Doživljaj više! first appeared on ExploreCroatia.

Znate li da je čovjek koji je sudjelovao u NASA-inu programu Apollo rođen u Garešnici? Baš kao i Ivo Robić, legendarni Mister Morgen, čija je pjesma osvojila međunarodnu publiku. A nekoliko minuta od gradskih ulica počinje krajolik rijeka, ribnjaka, šuma i vlažnih livada u kojem možete provesti sate šetajući, biciklirajući ili promatrajući ptice.

Garešnica možda nije jedan od razvikanih gradova koji vam prvi padnu na pamet kada planirate vikend, no baš takvi gradovi nose najljepše skrovite kutke pune iznenađenja. U samom centru Garešnice, možete upoznati priče ljudi koji su ostavili trag u glazbi, znanosti i glumi, u Centru za posjetitelje otkriti prirodna bogatstva Poilovlja, a zatim krenuti prema rijeci Ilovi, jezeru Skresovi i okolnim mjestima Sjeverne Moslavine.

Uz hotelski smještaj, restorane, biciklističke rute i nekoliko zanimljivih postaja u Hercegovcu i Velikoj Trnovitici, dva dana mogu se ispuniti bez pretrpavanja rasporeda. Evo stoga našeg prijedloga za izlet.

Prvi dan: Garešnica kroz glazbu, svemir i šetnju uz jezero

Od gradskog trga do čovjeka koji je osvojio svijet pjesmom

Subotnje jutro započnite kavom u središtu Garešnice. Gradski trg s fontanom, park, Hrvatski dom s muralom Ive Robića na stražnjoj strani zgrade i knjižnica „Đuro Sudeta“ dio su gradske svakodnevice, a šetnju možete nastaviti prema crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije, čiji se barokni zvonik ističe u vizuri grada.

Prvi pisani spomen garešničke župe datira iz 1334. godine. Današnja raskošna barokna župna crkva, podignuta sredinom 18. stoljeća, nastavlja dugu tradiciju marijanske pobožnosti na garešničkom području. Prema lokalnoj predaji, za gradnju današnje župne crkve upotrijebljen je građevni materijal s ruševina Dijanovca, nekadašnje utvrde uz rijeku Ilovu. Predaja o prijenosu materijala iz ruke u ruku, ljudskim lancem, čuva uspomenu na zajednički trud i povezanost ljudi koji su podizali novo duhovno središte Garešnice. Crkva je zaštićeno kulturno dobro i možete ju obići, uz prethodnu najavu.

Imajte na umu da ono što Garešnicu čini posebno zanimljivom nisu samo njezine građevine, nego ljudi koji su ovdje rođeni.

Jedan od njih je Ivo Robić, rođen 1923. godine, pjevač čiji je Morgen 1959. postao međunarodni hit. U vrijeme kada su glazbene karijere ovisile o radijskim postajama, gramofonskim pločama i koncertima, Robić je uspio doprijeti do publike daleko izvan tadašnje Jugoslavije i zaraditi nadimak Mister Morgen.

Njegovu priču danas možete upoznati u Galeriji Ive Robića, koja predstavlja njegov život, glazbenu karijeru i ostavštinu. To je lijepa prilika da se prisjetite vremena velikih šlagera, ali i saznate kako je pjevač iz malog moslavačkog grada postao svjetski prepoznatljivo ime.

Garešnica ima i svoju svemirsku priču koja je dostojna filmske ekranizacije. Ovdje je 1930. rođen Milojko Mike Vucelić, inženjer koji je sudjelovao u američkom programu Apollo i radu na misiji Apollo 13. Njegova je biografija povezana s jednim od najpoznatijih tehnoloških pothvata 20. stoljeća, a Garešnica ga se prisjetila i odala mu počast kroz edukativni Apollo park smješten na livadama između centra Garešnice i naselja Gajine do kojeg vodi pješačka staza koja ga povezuje središtem grada,  a namijenjen je osobito najmlađima.

Ako dolazite sa svojim četveronožnim ljubimcem, na putu prema ili iz Apollo Parka, svakako navratite i u park za pse smješten uz potok Šovicu. Ograđeni prostor podijeljen je u zone za male i ostale pse, s opremom za igru, zelenilom i klupama za odmor.

Od poznatih Gareščana vrijedi spomenuti i Jaroslava Havličeka, stručnjaka za energetiku i jednog od prvih profesora zagrebačke Tehničke visoke škole te glumca Zvonimira Ferenčića, kojeg mnogi pamte kao legendarnog teteca Cinobera iz Gruntovčana. Za jedan mali grad, prilično zanimljiva postava, a sve se to može otkriti u Centru za posjetitelje Natura 2000.

U Centru Natura 2000 počinje upoznavanje Poilovlja

Nakon glazbenih i znanstvenih priča ostanite u Centru, ali promijenite temu. Otkrijte prirodna bogatstva Poilovlja kroz sadržaje Centra za posjetitelje Natura 2000, koji predstavlja prirodnu baštinu ovog dijela Moslavine.

Zašto je Poilovlje toliko važno za ptice? Kakva je uloga ribnjaka, močvara i vlažnih livada? Koje životinje žive uz Ilovu, a da ih tijekom obične šetnje možda nećemo ni primijetiti? Centar daje odgovore na takva pitanja i uvodi posjetitelje u prirodni svijet koji će drugi dan moći upoznati na terenu. Savršeno za roditelje, klince i sve ljubitelje prirode koja je glavni lajtmotiv ovog grada.

Ovdje se može saznati više o pticama močvarnih staništa, dabrovima, vidrama i drugim stanovnicima Poilovlja. Posebno je zahvalan za obiteljski posjet jer djeca mogu upoznati prirodu kroz interaktivne sadržaje, a odrasli dobiti sasvim novu perspektivu  krajolika koji ih okružuje.

Ručak, a onda lagana šetnja uz Skresove

Nakon razgledavanja vrijeme je za ručak. U samoj Garešnici preporučamo Restoran Vila Velebita, poznat po klasičnoj domaćoj kuhinji i konkretnim obrocima. Ako želite ručak malo izvan gradskog središta, ili preporučamo restoran Kod bake u Kapelici, s rustikalnijim ugođajem.

U ovome kraju usmjerite gastro fokus na jela od slatkovodne ribe, na divljač, gljive, domaće juhe i sezonske priloge. Upravo su rijeke, ribnjaci, šume i okolna poljoprivredna gospodarstva snažno oblikovali lokalnu kuhinju.

Poslijepodne ostavite za jezero Skresovi, jednu od poznatijih rekreacijskih lokacija Garešnice. Jezero je važno mjesto sportskog ribolova, ali i ugodan prostor za šetnju, odmor uz vodu i druženje. Uz uređenu šetnicu nalaze se sadržaji za boravak na otvorenom, pa je to dobra postaja i za obitelji s djecom.

Nakon jutra ispunjenog pričama, galerijama i izložbenim sadržajima, ovdje ne morate raditi ništa posebno. Prošećite, sjednite uz vodu, fotografirajte krajolik ili jednostavno provedite neko vrijeme na svježem zraku.

Večer u gradu i noćenje u Hotelu Garić

Za noćenje predlažemo Hotel Garić, osobito ako želite da vam gradske znamenitosti, restorani i jutarnja kava budu nadohvat ruke. Hotel ima i svoj restoran, pa večeru možete organizirati bez dodatne vožnje.

Ako više volite privatni smještaj, ima i te opcije, možete se raspitati u Turističkoj zajednici Sjeverne Moslavine.

Za neformalniju večeru u gradu mogućnosti su Pizzeria Palermo ili Grill Mans, ako vam više odgovaraju pizza i jela s roštilja.

Nedjelju rezervirajte za istraživanje prirodnih ljepota i otkrivanje skrivenih kutaka ovoga kraja. Nakon doručka krenite prema Poilovlju, prostoru koji oblikuju rijeka Ilova, ribnjaci, močvarna staništa, vlažne livade i šume. Ovo je jedan od prirodno najvrjednijih dijelova Sjeverne Moslavine, uključen u europsku ekološku mrežu Natura 2000.

Na prvi pogled krajolik može djelovati sasvim mirno, no uz vodu sve vrvi životom. Poilovlje je važno stanište brojnih ptica, a u njegovim vodenim i močvarnim predjelima žive i dabar i vidra. Upravo je promatranje prirode jedan od najzanimljivijih načina da upoznate ovaj kraj. Ponesite dalekozor ako ga imate, udobne cipele i ostavite dovoljno vremena za fotografiranje, šetnju kroz močvarne vizure vodenog svijeta i upijanje ljepote krajolika ili otkrivanje prirode svim osjetilima.

Kako obići Ilovu? Najbolje je krenuti od ljudi koji je poznaju

Ako želite upoznati Poilovlje i rijeku Ilovu iz stručne i edukativne, a ujedno i zabavne perspektive, za sve informacije o mogućnostima obilaska obratite se Centru za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje. Ondje možete dobiti preporuke o dostupnim sadržajima, prikladnim lokacijama za promatranje prirode i načinu organizacije posjeta.

To je osobito korisno ako dolazite prvi put jer nisu svi dijelovi močvarnih i ribnjačarskih područja jednako dostupni posjetiteljima. Uz informacije iz Centra lakše ćete odabrati izlet prema svojim interesima, bilo da želite fotografirati ptice, prošetati prirodom ili upoznati ekološku važnost rijeke.

Biciklom kroz atraktivan krajolik

Za one koji vole aktivniji vikend, Garešnica nudi i biciklističke te pješačke rute.

Polazna točka je Sportski park u Garešnici, a na području grada i okolnih naselja, uključujući Dišnik i Kanišku Ivu, nalaze se sadržaji za odmor biciklista. Rute vode kroz krajolik sela, polja, šuma i manjih cesta, pa se vožnja lako pretvara u upoznavanje svakodnevnog života Sjeverne Moslavine.

Ne morate pritom planirati višesatnu biciklističku turu. Odaberite kraću dionicu koja vam odgovara i ostatak vremena ostavite za izlet uz Ilovu. Obavezno se raspitajte za Ruralnu rutu 1 i Ruralnu rutu 2, dok bicikle možete unajmiti u Centru, kao i dalekozore.

Hercegovac i Velika Trnovitica za završetak vikenda

Ako vam nakon istraživanja Poilovlja ostane vremena, nedjeljno poslijepodne iskoristite za kratku vožnju kroz okolna mjesta.

U Hercegovcu zastanite kod crkve svetog Stjepana Kralja i upoznajte mjesto poznato po dugoj kulturnoj tradiciji, folkloru i amaterskom kazalištu. Hrvatska čitaonica Hercegovac važan je dio te priče, a lokalna događanja dobar su povod za povratak u ovaj kraj.

Velika Trnovitica donosi drugi dio ruralne Moslavine: polja, vinograde, seoske ceste i crkvu svetog Martina, čija povijest seže u srednji vijek. Ovdje se ne dolazi zbog dugog popisa atrakcija, nego zbog krajolika i mogućnosti da se usput upozna i život manjih moslavačkih mjesta.

Za posljednji ručak vratite se u Garešnicu. Možete odabrati restoran Hotela Garić ili, uz prethodnu provjeru radnog vremena, restoran Kod Bake u Kapelici. Naša preporuka je da svratite u kultni restoran Kod bake, gdje se pripremaju jela na nezamislivo kreativne, maštovite, slikovite i ukusne načine pod palicom chefice kuhinje i vlasnice restorana Danijele Crnjak Andri, a specijalnost su joj fileki na doslovno stotinu načina.

U ponudi su i brojna druga jela tradicijski vezana uz Sjevernu Moslavinu, no i sve drugo što zamišljate kao savršen obrok u restoranu Kod bake može se otjeloviti na tanjuru. Ako ste tijekom vikenda već kušali lokalne mesne specijalitete, potražite na jelovniku nešto od slatkovodne ribe i zaokružite gastronomski dio izleta okusima vezanima uz rijeke i ribnjake.

Vikend u kojem stignete upoznati i ljude i krajolik

U dva dana u Garešnici možete proći put od glazbene povijesti Ive Robića i svemirskih misija Mikea Vucelića do šetnje uz Skresove i upoznavanja prirodnog svijeta Poilovlja. Možete prespavati u gradskom hotelu, ručati u lokalnom restoranu, voziti bicikl i upoznati manja mjesta u okolici. Zaboravite na vrijeme, sat, raspored, obaveze… i sve ono što ste donijeli sa sobom iz užurbanog i stresnog grada ostavite negdje na sprudovima Ilove ili šetnicama Poilovlja.

Korisne informacije za planiranje izleta

Za informacije o Galeriji Ive Robića, Centru za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje te mogućnostima obilaska rijeke Ilove preporučujemo prethodno kontaktirati Centar ili Turistička Zajednica Sjeverna Moslavina. Turistička zajednica dostupna je na 043 533 002 i putem e-pošte info@tzsm.hr.

Smještaj i restorane također je dobro provjeriti prije dolaska, osobito ako planirate vikend ili putujete u većoj grupi.

Zaprati/Istraži:

TZ Sjeverna Moslavina

Centar za posjetitelje Natura 2000 – Poilovlje
Naslovna fotografija: facebook.com/zoomgaresnica

The post Od Mister Morgena i svemirskih priča do rijeke Ilove: imamo plan za dva dana u Garešnici i Sjevernoj Moslavini first appeared on ExploreCroatia.

Mjesto se nalazi u austrijskoj Koruškoj, na 1.190 metara nadmorske visine, između planinskih skupina Ankogel i Goldberg. Iz Zagreba se automobilom stiže za približno četiri sata. Mallnitz je dostupan i vlakom, a željeznička postaja nalazi se u samom mjestu.

Za višednevni boravak može se isplatiti Kärnten Card. Uključuje javni prijevoz i brojne atrakcije, među kojima su jedna besplatna povratna vožnja Ankogelbahnnom dnevno te ulaz u kanjon Groppensteinschlucht i centar BIOS. Tjedna kartica u glavnoj sezoni 2026. stoji 69 eura za odrasle i 37 eura za djecu.

Ankogel: visokogorski krajolik uz pomoć žičare

Ankogelbahn iz doline vodi do gornje postaje na približno 2.636 metara nadmorske visine. Ondje se odmah otvaraju pogledi na stijene, vrhove i planinske staze. U blizini je Hannoverhaus, planinarski dom na 2.565 metara, a kratkom šetnjom može se stići i do Arnoldova mauzoleja na 2.720 metara.

Ankogel je važan i u povijesti alpinizma: njegov vrh, visok 3.252 metra, dosegnut je 1762. godine, što se smatra prvim zabilježenim usponom na ledenjački vrh viši od 3.000 metara u Alpama. Područje se može upoznati i na ranger-turi, tijekom koje se uz pomoć teleskopa i dalekozora promatraju divokoze, jeleni i ptice grabljivice.

Korisno: Donja postaja nalazi se na adresi Stappitz 87, uz besplatno parkiralište. Povratna karta do gornje postaje za odrasle stoji 39 eura; uz Kärnten Card jedna je dnevna vožnja besplatna. Rad žičare ovisi o sezoni i vremenu, pa prije dolaska treba provjeriti aktualni raspored. Za ranger-turu potrebna je rezervacija do 16 sati prethodnog dana. Iako je uspon malen, hoda se na velikoj nadmorskoj visini, pa treba ponijeti čvrstu obuću, slojevitu odjeću, zaštitu od sunca i dovoljno vode.

Seebachtal: lagana šetnja uz vodu

Seebachtal počinje u blizini donje postaje Ankogelbahna i vodi uz potok Seebach, slapove, pašnjake i Stappitzer See. Prvi dio do jezera uređen je i prikladan za dječja kolica, a cijela je dolina dobra opcija za obitelji ili lakši dan između zahtjevnijih uspona.

Tijekom šetnje može se primijetiti sitni sivkasti sediment u potoku, poznat kao ledenjačko brašno. Nastao je trošenjem stijena pod ledenjakom, a čestice koje voda nosi pridonose njezinoj tirkiznoj boji.

Korisno: Polazište je besplatno parkiralište kod donje postaje Ankogelbahna. Ulaz u dolinu je besplatan. Šetnja do planinarskog doma Schwussnerhütte i natrag duga je približno devet kilometara, traje oko dva i pol sata i uključuje oko 150 metara uspona.

Noćni obilazak kanjona Groppensteinschlucht

Oko 15 kilometara od Mallnitza nalazi se kanjon Groppensteinschlucht, poznat po slapovima, brzacima i prolazima uz stijene. Tijekom odabranih ljetnih večeri održava se vođeni noćni obilazak Zauber der Nacht. Sudionici dobivaju čeone svjetiljke, a kanjon prolaze uz vodiča, u posebnom ugođaju zvuka vode i osvijetljenih stijena.

Program traje oko tri sata, uključujući približno sat i pol hodanja i završnu okrjepu uz logorsku vatru. Potrebne su čvrste cipele i topla odjeća.

Korisno: Ulaz se nalazi na adresi Raufen 3 u Obervellachu, uz besplatno parkiralište. Dnevni obilazak staze duge oko 2,5 kilometra stoji devet eura za odrasle i šest eura za djecu, a Kärnten Card uključuje besplatan ulaz. Noćna tura stoji 36 eura za odrasle i 24 eura za djecu, a uključuje vodiča, čeonu svjetiljku i okrjepu. Broj sudionika je ograničen i potrebna je prijava. Kanjon se zatvara za lošeg vremena.

Hagener Hütte: zahtjevniji uspon povijesnom rutom

Staza prema domu Hagener Hütte počinje kod Jamnigalma, na oko 1.670 metara nadmorske visine. Do doma na 2.446 metara vodi približno 12 kilometara duga ruta s oko 777 metara uspona i silaska. Tehnički nije ekstremna, ali traži dobru kondiciju i stabilan korak.

Dio puta prati staru trgovačku trasu preko Alpa, kojom su prolazili Kelti, Rimljani, trgovci i kirijaši. Nedaleko od doma nalazi se obnovljeni Mallnitzer Tauernhaus iz 1834. godine, u kojem je uređen mali muzej posvećen kirijašima i povijesti prijelaza.

Korisno: Do Jamnigalma se iz Mallnitza vozi približno 15 minuta. Pristup parkiralištu stoji šest eura po automobilu, a automat prima kovanice. Prije polaska treba provjeriti prognozu i je li Hagener Hütte otvorena. Uspon traje oko četiri i pol sata, bez uračunatih duljih odmora.

BIOS: bolje upoznajte krajolik

Centar BIOS u središtu Mallnitza interaktivno prikazuje geologiju, ledenjake, vodu, biljni i životinjski svijet Nacionalnog parka Hohe Tauern. Izložba pomaže razumjeti kako su nastale doline i krajolik kroz koji vode okolne staze.

BIOS je dobar izbor za dan dolaska, kraći predah ili lošije vrijeme. Za obilazak je preporučljivo odvojiti barem 60 do 90 minuta.

Korisno: Centar se nalazi na adresi Mallnitz 36, a besplatno parkiralište je kod Tauernbada. Ulaznica za odrasle 2026. stoji 7,50 eura, a Kärnten Card omogućuje besplatan ulaz. Radno vrijeme mijenja se tijekom sezone, pa ga prije posjeta treba provjeriti.

Tekst: Tea Rožman Svedrović, Skitnice.hr

Foto: Tea Rožman Svedrović

The post Planinarenje, kanjon, noćni hiking, muzeji: Sve to možete doživjeti u Mallnitzu u tri dana first appeared on ExploreCroatia.

Šibenik ponovno oživljava jednu od svojih prepoznatljivih vinskih tradicija. Manifestacija „Đir od kita: Oživljavanje šibenske vinske tradicije“ vraća duh starih šibenskih toverni na ulice povijesne gradske jezgre, spajajući lokalno vinarstvo, gastronomiju, kulturnu baštinu i druženje u jedinstven doživljaj grada.

Program počinje u subotu, 7. studenoga, u 13:30 sati na Maloj loži, odakle sudionici kreću u vinsko istraživanje Šibenika. Mogu birati između individualnog obilaska vinskih punktova vlastitim tempom i tematske ture uz stručno vodstvo. Obje opcije uključuju degustacije vina, lokalne zalogaje i susrete s vinarima, dok se završni dio programa nastavlja na Tvrđavi sv. Mihovila, uz vinski sajam, gastronomsku ponudu i glazbu.

Tradicija koja se vraća na ulice Šibenika

Nekada su šibenske toverne bile mnogo više od mjesta na kojima se točilo vino. Bile su središta svakodnevnog života, susreta i razgovora – svojevrsni dnevni boravak grada i društvena mreža mnogo prije digitalnog doba. Otvorene i nepretenciozne, okupljale su ljude i čuvale duh lokalne zajednice.

Njihov prepoznatljiv znak bile su kite, odnosno grane postavljene iznad vrata, koje su prolaznicima otkrivale kakvo se vino nudi. Grana smrike označavala je crno vino, maslina bijelo, a borić opol. Dovoljno je bilo ugledati kitu na kantunu kuće i znati da je vino pušteno i da su vrata otvorena.

S vremenom su se običaji promijenili, toverne su postupno nestajale, a kite su se povukle s gradskih pročelja. Njihovo su mjesto zauzeli kafići, restorani i neonske reklame, no tradicija nije nestala iz sjećanja Šibenčana.

Upravo je njezino oživljavanje u središtu manifestacije „Đir od kita“, koja staru gradsku jezgru pretvara u vinsku rutu i ponovno povezuje grad, njegove ljude i vina njegova kraja. Riječ je o suvremenoj vinskoj šetnji koja staru šibensku priču prenosi novim generacijama, a gostima pruža priliku da grad upoznaju kroz njegove okuse, povijest i običaje.

Šest vinskih postaja i 12 vinarija

Sudionike vinskog đira očekuje šest lokacija: Tovernu Wine Bar, Konoba Marenda 1, Samostanski vrt sv. Lovre, Caffè Bar Domald, Bistro Bava i Wine Bar Bokal (Maleš).

Na vinskim postajama vinari će predstaviti svoja vina i podijeliti priče o lokalnim sortama, vinogradima, podrumima i radu koji stoji iza svake boce. Na svakoj lokaciji dva vinara predstavit će po dvije vinske etikete, uz bokuniće – male, pažljivo odabrane zalogaje uparene s vinima. Posjetitelji će tako imati priliku upoznati različite sorte i stilove te iz prve ruke doznati više o ljudima koji oblikuju vinsku scenu šibenskog kraja.

Ovogodišnje izdanje okuplja 12 vinarija: Vinariju Ško, Ego vina, Vinariju MI, Vinariju Sadić, Vinariju Džapo, Vinariju Slamić, Vinariju Birin, Vinariju Testament, Vinariju A. Sladić, Vinariju Rak, Vinariju Prgin i Vinariju Baraka.

U fokusu su vina koja odražavaju posebnosti šibenskog terroira i bogatstvo lokalnog vinogradarstva. Debit, Babić, Maraština, Plavina, Lasina i druge sorte ukorijenjene u ovom kraju kušat će se u autentičnom ambijentu kamenih ulica, gradskih trgova i povijesnih prostora Šibenika.

„Đir od kita“ tako nije samo niz degustacija, nego prilika za neposredno upoznavanje lokalnih proizvođača, otkrivanje različitosti domaćih vina i razumijevanje tradicije koja se prenosi generacijama.

Individualni đir ili vinska šetnja uz stručno vodstvo

Za posjetitelje koji žele sami određivati tempo obilaska namijenjen je Individualni Đir od kita. Obuhvaća svih šest vinskih lokacija, a sudionici sami biraju redoslijed obilaska i odlučuju koliko će se zadržati na pojedinoj postaji. Cijena individualne ulaznice iznosi 30 eura za jednu osobu, odnosno 50 eura za dvije osobe.

Za one koji žele bolje upoznati povijest grada, njegove skrivene kutke i priče koje povezuju Šibenik, vino i lokalnu baštinu, dostupna je opcija Đir od kita uz stručno vodstvo, kroz tematsku turu „Borgo di terra & mare“.

Cijena ulaznice za vođenu turu iznosi 35 eura za jednu osobu, odnosno 60 eura za dvije osobe. Budući da je broj mjesta ograničen, preporučuje se pravovremena kupnja ulaznica. Ulaznice za obje opcije uključuju vinske degustacije i lokalne zalogaje, a sudionici dobivaju i brendiranu torbu s vinskom putovnicom te držačem za čaše.

Ulaznice su već u prodaji putem sustava Break a Leg:

Završnica na Tvrđavi sv. Mihovila: vinski sajam, lokalna gastronomija i glazba

Nakon vinske šetnje povijesnom jezgrom, program se nastavlja na jednoj od najljepših gradskih pozornica – Tvrđavi sv. Mihovila.

Od 16 sati ondje se otvara sajam vina koji okuplja vinare s vinske rute na jednom mjestu. Posjetitelji će imati priliku ponovno susresti proizvođače čija su vina kušali tijekom đira, pobliže upoznati njihov rad, doznati više o njihovim podrumima i kupiti omiljene etikete izravno od vinara.

Vinski doživljaj upotpunit će lokalno pripremljeno jelo, koje povezuje ponudu vina s bogatom gastronomskom tradicijom šibenskog kraja.

Od 17 sati program se nastavlja u opuštenom ritmu uz DJ-a, a atmosferu će dodatno zagrijati nastupi glazbenog sastava Black Coffee i Uršule Najev. Vino, glazba, lokalni okusi i pogled na grad zaokružit će manifestaciju u jedinstvenom ambijentu tvrđave.

Osiguraj svoju ulaznicu i doživi Šibenik kroz vino

„Đir od kita“ poziv je na otkrivanje Šibenika kroz njegove okuse, priče i ljude. Oživljavajući običaj koji je nekoć povezivao susjede, prijatelje i putnike, manifestacija pokazuje da vinska tradicija nije samo dio prošlosti, nego živa priča koja se nastavlja svakim novim susretom uz čašu vina.

Prodaja ulaznica je počela, a posjetitelji već sada mogu odabrati svoj đir i osigurati mjesto na vinskoj šetnji koja okuplja 12 vinarija, šest vinskih postaja, lokalnu gastronomiju i glazbeni program na Tvrđavi sv. Mihovila.

„Đir od kita“ održava se u subotu, 7. studenoga, s početkom u 13:30 sati na Maloj loži u Šibeniku.

Odaberi svoj đir i osiguraj ulaznice na poveznici:
https://breakaleg.hr/hr/proizvod/dir-od-kita/

Informacije: Visit Šibenik

The post Krenula prodaja ulaznica za „Đir od kita“: 12 vinarija, šest vinskih postaja i jedinstvena priča o Šibeniku first appeared on ExploreCroatia.

Umor, preopterećenost, stalna potreba da se osjećamo bolje postali su uobičajena „prtljaga“ modernog čovjeka. U wellness svijetu posljednje vrijeme za sve se proziva isti krivac: kortizol, hormon stresa koji je postao nova opsesija društvenih mreža. Zbog njega ne možemo smršavjeti, on nam navodno daje tzv. cortisol face ili natečeno lice, bezvoljni smo… No, iza kolektivne krivnje, koja ipak samo djelomično ima uporište, krije se i nešto važnije: kolektivna potreba da usporimo, utišamo buku svakodnevice i napokon se osjećamo dobro u vlastitoj koži. Upravo zato wellness više nije samo potraga za ljepotom i užitkom, nego i za načinima da se oslobodimo stresa.

Stope anksioznosti rastu posljednjih desetljeća, a istraživanja upravo povezuju kronični stres s upalnim procesima u organizmu i ubrzanim kognitivnim propadanjem. Stoga ne čudi što je postao predmetom opsesivnog interesa mnogih ljudi koji imaju osjećaj da su neprestano zaglavljeni u stanju „bori se ili bježi”. Odgovarajući na ovaj trend, hotelski wellness programi sve češće uključuju retreatove usmjerene upravo na oslobađanje od stresa.

Pegaz Mg Couple je onaj “treat yourself” getaway toliko potreban parovima koji su u vrtlogu obveza zaboravili jedno na drugo, dok je boost energije za muškarce ili malo self-love ženskog vibea moguće dobiti kroz Pegaz Mg Apolon i Pegaz Mg Afrodita pakete. Medical-detox programom, pak, bez stroge dijete, svatko, uistinu, može resetirati tijelo.

U Atlantida Boutique hotelu*****, smještenom u srcu najpoznatijega slovenskog lječilišnog grada, Rogaškoj Slatini, gostima nude jedinstvenu priliku za detoksikaciju i obnavljanje životne energije kroz popularne programe Pegaz Mg. Magnezijem najbogatija prirodna mineralna voda na svijetu tako je postala dio tretmana koji učinkovito rješavaju umor, smetenost, opću slabost i loše osjećanje, sindrom izgaranja, grčeve u mišićima, glavobolje te probavne tegobe. Najbolje od svega je što baš svatko ima „svoj faktor“.

Wellness Atlantida Boutique hotela uključuje grijani unutarnji bazen, whirlpool, Oazu sauna s dvije finske saune, parnom saunom i slanom sobom…, sasvim dovoljno da svaki gost, i bez dodatnih tretmana, eliminira stres.

Budući da je hrana važan dio cjelovite obnove tijela i raspoloženja, a time utječe i na smanjenje kortizola, hotel veliku pažnju posvećuje i gastronomiji. À la carte restoran, dizajnerski uređen Lobby bar u kojem će goste dodatno opustiti zvuci klavira, mediteranska kuhinja u hotelskom restoranu, koktel na terasi…, baš svaki doživljaj u Atlantida Boutique hotelu bit će nezaboravan.

Fotografije: Atlantida

The post Kortizol je postao opsesija, a wellness odgovor na užurbani život: Ovo mjesto nudi pravi reset od stresa first appeared on ExploreCroatia.

Važno je napomenuti da nije riječ o rang-listi od prvog do posljednjeg mjesta, već o izboru destinacija za koje autori i urednici Lonely Planeta smatraju da ih vrijedi staviti na kartu putovanja za Šibenik među 25 najboljih svjetskih destinacija za 2027. godinu prema izboru Lonely Planeta!

Šibenik kao bijeg od gužvi na Jadranu

Lonely Planet Šibenik predstavlja kao odličan izbor za putnike koji žele doživjeti Jadran bez velikih turističkih gužvi.

U obrazloženju izbora ističu šarm šibenske stare gradske jezgre, kamene uličice, arhitekturu i gastronomsku ponudu, ali i sve bogatiji kalendar festivala zbog kojeg grad više nije zanimljiv samo tijekom nekoliko glavnih ljetnih mjeseci. Šibenik se tako našao u društvu destinacija poput Okinawe u Japanu, Chengdua u Kini, Omana, Rabata u Maroku, Da Nanga u Vijetnamu, Veneta u Italiji, Leóna u Španjolskoj i manje poznatog karipskog otoka Montserrat.

Grad s čak dvije UNESCO lokacije

Iako je znatno manji od Splita i Dubrovnika, Šibenik ima nešto čime se može pohvaliti malo gradova njegove veličine – dvije lokacije upisane na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Najpoznatija je svakako katedrala sv. Jakova, jedno od najvažnijih renesansnih graditeljskih ostvarenja u Hrvatskoj, koja je na UNESCO-ovu popisu od 2000. godine.

Druga je tvrđava sv. Nikole, impresivna pomorska utvrda iz 16. stoljeća smještena na ulazu u Kanal sv. Ante. Ona je dio UNESCO-ova transnacionalnog dobra Venecijanski obrambeni sustav 16. i 17. stoljeća.

A tvrđava u Šibeniku definitivno ne nedostaje. Osim sv. Nikole, iznad grada nalaze se tvrđave sv. Mihovila, Barone i sv. Ivana, s kojih se pružaju odlični pogledi na grad, more i šibenski arhipelag.

Od Šibenika do Krke i Kornata

Jedan od velikih aduta Šibenika je i njegov položaj.

Na relativno malom području moguće je kombinirati povijesni grad, more, otoke i dva hrvatska nacionalna parka. Nacionalni park Krka nalazi se nedaleko od grada, dok je Šibenik također odlična polazišna točka za istraživanje Kornata.

Tu je i šibenski arhipelag s otocima poput Zlarina, Prvića i Kaprija, koji nude potpuno drugačiji ritam od velikih turističkih središta na obali.

Upravo je ta kombinacija jedan od razloga zbog kojih Šibenik posljednjih godina sve češće privlači putnike koji traže nešto drugačiji odmor na Jadranu.

Više se ne skriva u sjeni poznatijih susjeda

Lonely Planet Šibenik opisuje kao svojevrsnu dugo čuvanu dalmatinsku tajnu koja polako izlazi iz sjene poznatijih hrvatskih destinacija.

I čini se da upravo to postaje njegova prednost.

Umjesto destinacije koju turisti samo usput posjete na putu prema Krki, Šibenik se posljednjih godina profilirao kao mjesto u kojem vrijedi provesti nekoliko dana – zbog gastronomije, tvrđava, događanja, plaža, otoka i atmosfere stare gradske jezgre.

Lonely Planet sada mu daje dodatni vjetar u leđa i svrstava ga među 25 svjetskih destinacija koje preporučuje za putovanja u 2027. godini. A nama ostaje možda samo jedno pitanje – jesmo li Šibenik dosad nepravedno ostavljali u sjeni Splita i Dubrovnika?

The post Šibenik među 25 najboljih svjetskih destinacija za 2027. godinu prema izboru Lonely Planeta! first appeared on ExploreCroatia.

Upravo gore navedeno iskustvo čeka vas u Centru znanja i Planetariju Munjara, smještenom u nekadašnjoj prvoj sisačkoj električnoj centrali iz 1907. godine. Iza obnovljenih zidova industrijske zgrade danas se nalazi suvremeni planetarij s kupolom promjera 8,53 metra i DIGISTAR sustavom u 9K rezoluciji, koji posjetiteljima omogućuje istraživanje svemira u nevjerojatnim detaljima. Ovdje možete vidjeti i najnovije snimke teleskopa James Webb te zaviriti čak 13 milijardi godina u prošlost svemira.

A Sisačka Munjara nije namijenjena samo djeci i školskim izletima. Interaktivna dvorana, svemirske projekcije, povijesni dio nekadašnje elektrane, radionice i predavanja čine je odličnim vikend odredištem za obitelji, parove i sve znatiželjnike koji traže ideju za drukčiji izlet.
Za obilazak je dovoljno izdvojiti sat do sat i pol.

Što se događa kada se pod kupolom ugase svjetla, koliko daleko možemo otputovati kroz svemir i zašto posjetitelji iz Munjare često izlaze s osjećajem da su njihove svakodnevne brige odjednom postale manje? O tome smo razgovarali s Bernardom Boček Beloglavec iz Planetarija Munjara, koja nam je otkrila što sve posjetitelji mogu doživjeti i kakve programe pripremaju u budućnosti.

1. Ako biste morali izdvojiti jedno „putovanje“ ili trenutak kojim biste nekoga tko nikada nije bio u planetariju nagovorili da dođe u Sisak, što biste mu pokazali?

Kao naše najpopularnije putovanje, izdvojila bih noćno uzlijetanje u Zemljinu orbitu, prelet oko Mjeseca te posjet impresivnim mjestima u našoj galaksiji.

2. Munjara ima DIGISTAR sustav u 9K rezoluciji i kupolu promjera 8,53 metra, ali običnom posjetitelju ti brojevi možda ne znače mnogo. Što ta tehnologija omogućuje u praksi – možemo li, primjerice, sletjeti na Mars, približiti se Saturnu, promatrati Zemlju iz svemira ili krenuti još dalje?

Tehnologija omogućuje uranjanje posjetitelja u prostranstva svemira te dojam kao da smo zaista u dosad neviđenim detaljima. U praksi, to znači da je kroz naš sustav moguće posjetiti svaki krater, planinu i kanjon na planetu ili mjesecu za koji takvi podatci postoje. ( Mars i Mjesec kao najbolji primjeri ) Osim toga, puno pažnje dajemo Saturnu s obzirom da nam sustav omogućuje let kroz same prstenove kako bismo publici približili njihov sastav i strukturu. Budući da smo povezani s preko 2000 planetarija u svijetu, imamo pristup raznim podatcima i mnogim detaljima stoga možemo, primjerice, publici prikazati najnovije snimke sa James Webb svemirskog teleskopa. Također, naš sustav omogućava najdetaljniji prikaz galaksija čak do 13 milijardi godina unazad.

3. Zgrada koja je 1907. bila prva sisačka električna centrala danas posjetitelje vodi među zvijezde. Koliko vam je bilo važno sačuvati identitet stare Munjare i povezati industrijsku prošlost Siska s ovom potpuno novom, futurističkom pričom?

Smatram kako je očuvanje identiteta Munjare ključno za poveznicu prošlosti i budućnosti. Budući da je zgrada Munjare donijela električnu energiju građanima Siska i time promijenila tok industrijske baštine grada tako i danas zgrada Munjare predstavlja nešto novo svim generacijama. Industrijska baština grada Siska je jedan od bitnih identiteta kako onda tako i danas. Sama zgrada obnovljena je u industrijskom stilu kakva je bila i početkom 20. stoljeća. Tako smo očuvali prošlost kako bi sada mogli zakoračiti u novu budućnost

4. Planetarij često prvo povezujemo s djecom i školskim izletima, ali kome je Munjara zapravo namijenjena? Što biste preporučili obitelji s djecom, a što paru ili odrasloj osobi koja dolazi iz čiste znatiželje i želi jedno poslijepodne provesti malo drukčije?

Munjara je namijenjena svima. Obiteljima bih preporučila da posjet započnu u interaktivnoj dvorani gdje imaju priliku samostalno istražiti planete Sunčeva sustava. Zatim, posjet mogu nastaviti ispod kupole planetarija gdje zajedno upoznajemo tajne naših planeta u susjedstvu. Odraslima/parovima preporučujemo posjet povijesnom dijelu Munjare, a zatim ih uvodimo pod zvijezde u kupoli. 

5. Zamislimo čitatelja iz Zagreba koji razmišlja isplati li se zbog planetarija krenuti na izlet u Sisak. Koliko vremena treba odvojiti za pravi doživljaj Munjare, što nikako ne bi trebao propustiti i s kojim biste osjećajem ili novim saznanjem voljeli da izađe iz planetarija?

Za kvalitetan obilazak Munjare potrebno je izdvojiti sat do sat i pol. Ono što nikako ne biste smjeli propustiti je naš način izvođenja samih projekcija te brojni spektakularni svemirski vizuali. Željeli bismo da naši posjetitelji uživaju u prostranstvima svemira te da izađu sa znatiželjom za astronomijom. Kako su nam već mnogi posjetitelji napomenuli, “kako smo maleni u svemiru, naše brige čine se sitnima.”

6. Organizirali ste i Ljetnu školu astronomije, promatranje Sunca i noćnog neba teleskopima te upoznavanje zviježđa i navigacije prema zvijezdama. Kakve programe danas nudite posjetiteljima izvan samih projekcija u planetariju i što pripremate u budućnosti za one koji požele napraviti korak dalje u upoznavanju svemira?

Izvan projekcija u ponudi imamo nekoliko prigodnih radionica, organiziramo javna predavanja i vodstvo kroz povijesni dio Munjare. 
Naši planovi za budućnost uključuju nove programe za projekcije, radionice, izložbe, tematska predavanja u amfiteatru te suradnje s vanjskim partnerima.

Fotografije: Stipe Boščić

Informacije: Centar znanja i Planetarij Munjara
Visit Sisak Moslavina

The post U Sisku možete poletjeti u svemir i proći kroz Saturnove prstenove! Otkrivamo što sve skriva Planetarij Munjara first appeared on ExploreCroatia.

Vinarija Glavica – destinacija za ljubitelje vina i imanja

Stakleni pod u vinariji ispod kojeg odležavaju vina?

Degustacija vina iz amfore?

Pitome patke, ovce i druge domaće životinje slobodno šeću imanjem. One nisu ukras već pomoć u stvaranju bioraznolikosti i suživota ljudi s imanjem. Također, možda vas zanima predivan bazen s pogledom na mirisne plodne vinograde? Ako ste zainteresirani za bijeg iz grada, imamo mjesto koje bi se idealno uklopilo u vašu vikend priču. Praktički je nadomak Zagreba.

U Gornjoj Gračenici, među moslavačkim bregima i vinogradima, smjestio se OPG Glavica – obiteljsko imanje u kome možete prespavati, provesti opuštajući dan uz veliki bazen, prošetati vinogradom u društvu njihovih neobičnih pomoćnika, zaviriti u podrum i kušati ekološki škrlet te vina koja mjesecima odležavaju u amforama ukopanim u zemlju.

Sve je zamišljeno u znaku slow livinga i povratka prirodi. Ljeti je to chillanje s čašom vina u bazenu, bicikliranje, šetnje pored nedalekog jezera i obilazak Moslavine a u jesen možete s društvom provesti dan uz roštilj, pečene kestene, domaću hranu i čašu vina. A budući da ovdje možete i prespavati, jedan dan vrlo se lako pretvori u cijeli vikend.

No iza ove idilične slike pitomih polja Moslavine koja se u jesen zakite stotinama nijanse zlatne i zelene boje, negdje se zametnula i prilično ozbiljna vinska priča. Obitelj Glavica odlučila je konvencionalnu proizvodnju vina zamijeniti ekološkim i biodinamičkim pristupom, a životinje koje veselo defiliraju na imanju nisu ondje samo zbog gostiju – svaka od njih ima svoju ulogu u vinogradu. U podrumu priča postaje još zanimljivija. Ispod staklenog poda čuva se arhiva vina, dio vina odležava u amforama ukopanim u zemlju, a među bocama je i njihov ekološki certificirani škrlet – autohtona sorta bez koje je teško ozbiljnije govoriti o Moslavini kao vinskoj regiji.

Vinograd tako postaje živi prostor u kojem tlo, biljke, životinje i čovjek ovise jedni o drugima.

Kako izgleda vinarstvo kada odlučite raditi s prirodom i za prirodu, kakav okus Moslavina ima u čaši škrleta i zašto biste upravo ovdje mogli poželjeti ostati cijeli vikend, pitali smo domaćina ove vinarije Antuna Glavicu, koji je zajedno s bratom Ivanom, osnivač i vlasnik vinarije Glavica.

Vaša obitelj na ovom je posjedu od 1968. godine, ali posljednjih ste godina napravili velik zaokret prema ekološkoj i biodinamičkoj proizvodnji. Što vas je potaknulo na tu promjenu i što danas u vinogradu radite drukčije nego generacije prije vas?

Moja je obitelj na ovoj zemlji prisutna od 1968. godine, no shvatili smo da moderna poljoprivreda s agresivnom kemijom dugoročno uništava tlo i samu bit vina. Željeli smo stvoriti živi proizvod koji prenosi čistu prirodu, zbog čega smo napravili potpuni zaokret prema ekološkom i biodinamičkom uzgoju. Danas u vinogradu radimo potpuno suprotno od konvencionalne proizvodnje te ne koristimo nikakva umjetna gnojiva ni pesticide. Umjesto toga, tlo tretiramo gnojem iz roga i biodinačkom kompostnom hrpom koje potiču mikrobiološki život. Generacije prije nas često su se borile protiv prirode da izvuku prinos, dok mi danas radimo s njom kako bismo dobili zdravu, živu lozu i autentično prirodno vino.

Kod vas ovce, guske i patke nisu samo zanimljiva sličica iz prirode, nego imaju konkretan posao u vinogradu. Kako izgleda taj mali ekosustav u praksi i koliko životinje doista mogu zamijeniti neke klasične zahvate u vinogradu?

Naše ovce, guske, patke i kokoši kod nas nisu ukras ni turistička atrakcija, već punopravni radnici s jasnim opisom posla u vinogradu. Tijekom cijele godine ovce i guske slobodno pasu travu između redova, čime savršeno mijenjaju traktore i kosilice te usput prirodno gnoje tlo. Patke i kokoši su zadužene za mikrokontrolu jer neumorno čiste vinograd od nametnika, ličinki, puževa i najvažnije cvrčaka koji prenose žuticu vinove loze koja je trenutno najveća prijetnja vinogradima.

Ovaj mali ekosustav u praksi savršeno funkcionira i omogućuje nam rješavanje problema korova i štetnika bez kapi kemije. Iako životinje ne mogu potpuno zamijeniti ljudsku ruku u rezidbi, u održavanju zdravlja tla one su naši nezamjenjivi i ekološki najodrživiji partneri.

Proizveli ste prvi ekološki certificirani škrlet, sortu koja je prepoznatljiva upravo uz Moslavinu. Što želite da gost koji kod vas prvi put kuša škrlet kroz tu čašu otkrije o Moslavini, vašem vinogradu i načinu na koji stvarate vino?

Kada smo proizveli prvi ekološki certificirani Škrlet u Moslavini, željeli smo pokazati golem, još neotkriven potencijal ove naše autohtone sorte. Želim da gost kroz tu čašu osjeti potpunu iskrenost, svježinu naših bregova i dubinu koju vinu daje isključivo živo tlo. Naš Škrlet nije „našminkan“ u podrumu selekcioniranim kvascima i aditivima, već miriše na vinogradarsku breskvu, divlje trave, sunce i autentični moslavački terroir. Pijuckajući ga, vinoljubci i sommelieri otkrivaju da vino može biti lagano i iznimno pitko, a istovremeno karakterno, mineralno i živo.

Determinirajući detalji Vinarije Glavica

Jedan od najupečljivijih detalja Vinarija Glavica je stakleni pod, ispod kojeg odležavaju vina.

Također, dio vina njegujete i u ukopanim amforama.

Stakleni pod je nastao sasvim slučajno. Imali smo potrebu za dodatnim prostorom za odležavanje vina, te smo iskopali rupu u podu. Kasnijim širenjem podruma je taj prostor ušminkam i prenamjenjen u arhivu naših vina. S druge strane, ukopane amfore predstavljaju naš povratak korijenima vinarstva starim tisućama godina, gdje vino mjesecima macerira unutar majke zemlje. To rezultira nevjerojatnom kompleksnošću i jantarnom bojom koju ugostitelji obožavaju spajati s ozbiljnijom gastronomijom.

Na imanju imate veliki bazen, životinje, vinograde i prostor za boravak u prirodi. Kako izgleda idealan jesenski dan kod vas i želite li da vas gosti sve više doživljavaju kao intimno slow living mjesto na kojem mogu provesti cijeli dan, spajajući vino, gastronomiju, prirodu i odmor? 

Naša je vizija pretvoriti imanje u oazu mira u kojoj ljudi mogu potpuno pobjeći od svakodnevnog stresa. Idealan jesenski dan kod nas počinje opuštajućom šetnjom kroz vinograd, dok vas u stopu prate naše ovce, guske, patke i kokoši. Kako jesen odmiče, kupanje u bazenu ustupa mjesto uživanju uz otvoreno ognjište, miris pečenih kestena i domaća jela pripremljena od namirnica lokalnih OPG-ova. Želimo da gosti kod nas doslovno isključe mobitele, uspore vrijeme i provedu cijeli dan upijajući čiste mirise prirode. Spajanjem vrhunske prirodne kapljice i domaće gastronomije nudimo intiman odmor koji dubinski obnavlja i tijelo i duh.

Kad vam dođe gost iz Zagreba koji o biodinamici ne zna gotovo ništa i ima samo jedan dan za Moslavinu, kako bi mu složili idealan boravak kod Glavice – što biste mu pokazali, koje vino natočili i s čime biste voljeli da ode kući, osim s bocom vina?

Jednodnevni posjet započinjemo u samom vinogradu.

Nadalje, gostu omogućavamo dodir mekane, žive zemlje i upoznavanje naših životinjskih pomagača.

Potom silazimo u podrum.

Stoga otvaramo ukopane amfore kako bi vino kušao u njegovoj sirovoj, evolucijskoj fazi.

Slijedi opušteni ručak na terasi.

Dalje, tamo sljubljujemo naš svježi ekološki Škrlet i odležana vina s autohtonim moslavačkim jelima.

Umjesto suhoparne teorije o biodinamici, gostu pružamo čisto, opipljivo iskustvo.

Cjelovit sklad čovjeka i prirode ostaje cilj.

Volio bih da s imanja ode kući s osjećajem mira.

Također želim spoznati koliko truda i ljubavi stoji iza svakog naših vina.

Od motokrosa do prvog hrvatskog vina s oznakom Demeter

Priča Glavice zapravo je priča o prilično velikim zaokretima. Obiteljski posjed kupljen je još 1968. godine, prva berba stigla je dvije godine kasnije, a OPG je osnovan 2015. Ono što je nekada bilo klasično obiteljsko vinogradarstvo s vremenom je krenulo nešto drugačijim drugim putem – prema ekologiji, biodinamici i ideji da vinograd treba funkcionirati kao živi ekosustav.

Prva velika potvrda stigla je 2019. godine, kada su dobili ekološki certifikat i proizveli prvi ekološki certificirani škrlet u Moslavini, za koji u vinariji navode da je ujedno bio i prvi škrlet na svijetu s ekološkom oznakom. Četiri godine poslije napravili su još jedan važan korak: 2023. dobili su međunarodni Demeter certifikat za biodinamičku proizvodnju, a Antun Glavica postao je prvi hrvatski vinar s oznakom Demeter na vinu.

A postoji još jedan detalj koji možda najbolje govori o ljudima iza cijele priče. Prije nego što su se upustili u posao s vinogradom i vinarijom, braća Glavica ozbiljno su se bavila amaterskim motokrosom – Ivan je bio trostruki amaterski prvak Hrvatske, a Antun osvajač Hrvatskog kupa.
Od motokros staze do biodinamičkog vinograda, možda je najbolja potvrda da je stvari nekad dovoljno raditi malo drugačije a ipak ostati svoj.

Korisni linkovi:

Vinarija Glavica
Kontakt

The post Bazen među vinogradima, vino iz amfore i pitome životinje: jedan sasvim drukčiji vikend u Moslavini u vinariji Glavica first appeared on ExploreCroatia.

Ovdje ćete blizinu i komforan smještaj pronaći sasvim dovoljno blizu Zagreba da vikend ne počne i ne završi vožnjom niti logističkim problemima. Moslavina je udaljena sat vremena od Zagreba. Ima vinograde i šume Moslavačke gore, svoj škrlet, ozbiljnu tradiciju drvenog graditeljstva i nekoliko mjesta koja su potku tradicije pretvorila u divan spoj prošlosti i budućnosti.
Arhitektura se stopila s udobnim smještajem, a stoljeća tradicije ne moraju figurirati samo kao ljupka uspomena arhaičnog vremena.
Ovdje se može u tradiciji naime, sasvim predivno spavati.

Izdvojili smo dva točno takav mjesta za udoban i oku ugodan vikend – Moslavačku priču i Moslavačku dolinu – a za kraj napravili mali zaokret prema Sisku i ručku u City Gardenu.
Jer svima nam nakon dva dana stabala, jezera, šume i krepke domaće kuhinje ponekad baš dobro sjedne malo gradskog vajba.

Drvene kuće kao svjedok prošlosti i čuvar uspomena

Da bismo razumjeli zašto drvena kuća u Moslavini ima posebno značenje, treba se a i red je, nakratko samo skoknuti u vrijeme i pojasniti kontekst kada drvena kuća nije bila romantičan smještaj za vikend, nego središte obiteljskog života.

Tradicijska moslavačka kuća nazivala se hiža ili iža, ali i trijem odnosno čardak, a bila je mjesto u kojem se kuhalo, jelo, spavalo i okupljalo. Stručni zapisi o moslavačkom graditeljstvu opisuju arhitekturu koja se razvijala jednostavno i funkcionalno, u skladu s prirodom i načinom života ljudi toga kraja.

Na širem prostoru Moslavine i Posavine važnu je ulogu imao hrast lužnjak iz poplavnih šuma uz Savu, Kupu, Lonju i Odru. Bio je kvalitetan, otporan i dugotrajan građevni materijal, a način gradnje prilagođavao se i području koje je živjelo s vodom i poplavama. No kotač vremena se mijenja, ljudi još više, izletnici danas ne hrle po iskustvo života kakav se živio prije stotinu godina, uz zemljanu peć i starinski šporet. Danas želimo (čast iznimkama), dobar krevet, kupaonicu, grijanje, klimatizaciju, možda jacuzzi i čašu vina navečer.
Pa ako se uz to uklopi i predivna priroda, sreći modernog izletnika nema kraja. Upravo je spoj tog moderno/starinskog, ono što ova mjesta čini zanimljivima.

Moslavačka priča: kada volite tradiciju, ali ni komfor vam nije mrzak

U Maloj Ludini nalazi se točno takav spoj – poznata Moslavačka priča, obiteljsko imanje na kojem stare drvene kuće nisu samo simpatična razglednica za dekoraciju  restorana, nego ključan dio cijelog doživljaja.

Kruška, Vrba, Agacija i Jelengaj uređene su tako da zadrže prekrasnu vezu s prošlošću, ali da vikend u njima baš nije etnografski eksperiment. U interijerima su restaurirani stari komadi namještaja i detalji koji podsjećaju na nekadašnji život, dok su gostima na raspolaganju suvremene kuhinje i kupaonice, klimatizacija i ostali komfor koji danas očekujemo od dobrog smještaja.

Kruška ide i korak dalje s privatnom saunom na drva i jacuzzijem, a oko kuća su ribnjak, vanjski bazen, teniski i nogometni teren, dječje igralište te šuma Gaj s poučnom stazom i životinjama. Za djecu idealan vikend a vama velika prednost. Jer kad ovdje stignete, više ne morate nigdje. Možete se stacionirati u ovoj ruralnoj bajci i odmoriti dušu u kompletu uz sva ta stabla, šumski zrak, jezero..

Djeca imaju prostor za trčanje i igru, odrasli mogu nestati na terasi s knjigom, prošetati šumom, pecati, zaigrati tenis ili jednostavno ne raditi ništa. A ovo posljednje prilično podcjenjujemo kada planiramo vikende.

Moslavačka priča dobro funkcionira i za nekoliko obitelji ili društvo koje želi provesti vikend zajedno, a da pritom nitko ne mora dva dana biti domaćin. Nema kupovanja, kuhanja za deset ljudi, pospremanja kuće i onog neizbježnog pitanja tko će nakon večere prati čaše. Restoran je nekoliko koraka dalje i tu će vas doista izdašno nahraniti.

Jer u Moslavinu se ipak dolazi fino jesti

U restoranu Moslavačke priče kuhinja je čvrsto vezana uz kraj. Sami rade trgance, njoke, široke rezance, knedle na pari, štrukle, štrudle, krokete i rezance za juhu, peku domaći kruh, a posebno mjesto u ponudi imaju moslavačka i lovačka jela te divljač.

Vikendom se priča dodatno širi Moslavačkim stolom, samoposlužnom ponudom tradicionalnih i lovačkih jela za koju je potrebna rezervacija. Aktualne informacije restorana navode da se poslužuje vikendom od 13 do 16 sati. Uz takav stol obavezno tražite i čašu škrleta. Ako Moslavina ima vino koje treba ispiti naiskap, onda je to upravo škrlet, autohtona bijela sorta koja se najvećim dijelom uzgaja u moslavačkom vinogorju. Daje uglavnom laganija, živahna vina izraženije svježine, s nježnim voćnim aromama.

Povijest vina u Moslavini pritom je puno starija od današnjih vinskih cesta. Vinogradarstvo se na ovom prostoru spominje još u rimsko doba, a kroz stoljeća su ga nastavili razvijati crkveni posjedi i plemstvo.

Moslavačka dolina: petnaest kućica i jedno čarobno jutro

Desetak minuta dalje koncept je drukčiji a opet sličan. Moslavačka dolina u Mustafinoj Kladi ima 15 drvenih kućica poredanih uz vodu, okruženih zelenilom. I ovdje se provlači ista lijepa igra s imenima drveća: Trešnja, Klen, Lipa, Joha, Agacija, Hrast, Javor, Jasen, Bukva, Vrba, Breza, Topola, Grab, Brest i Kesten.

Za razliku od Moslavačke priče, gdje snažno osjećate staru kuću i njezinu povijest, Moslavačka dolina tradiciju interpretira nešto suvremenije. Kućice su građene od prirodnog materijala, uređene kao komforni apartmani s dvije spavaće sobe, dnevnim boravkom, vlastitom kuhinjom i terasom, a sve gledaju prema prirodi i vodi. Imate i vlastitu kuhinju pa ste za doručak slobodni napraviti doručak sebi po želji uz pogled s terase.

Biološko jezero, pet hektara prostora i djeca koja imaju kamo otići

Moslavačka dolina prostire se na imanju od oko pet hektara, a uz kućice su sportski sadržaji, prostor za ribolov i dječje igralište. Posebno je zanimljivo prirodno, odnosno biološko jezero za kupanje, bez klasične ideje bazena usred ruralnog krajolika. Djeca dakle imaju svoju livadu, vodu i prostor, a roditelji ih ne moraju animirati svakih sedam minuta.

Na imanju se čuva i etnografska zbirka, nazvana Kuća izgubljenog vremena, u kojoj obiteljski predmeti i uspomene pričaju o nekadašnjem životu i seoskim običajima. Upravo takvi detalji spašavaju ruralne resorte od toga da postanu samo niz lijepih kućica ugrađenih u prirodni ambijent, jer iako i to samo po sebi ima svoje kvalitete, kudikamo je ljepše doći na ovakvo mjesto gdje imate mali muzej, čuvar uspomena koje je vlasnica godimama i desetljećima prikupljala od svojih predaka te ga izložila kroz postav koji priča životniju priču od bilo kojeg velikog urbanog muzeja.

Zašto su ovakva imanja možda najbolji način za vikend s ekipom?

Želite otići s dvije ili tri obitelji, grupom prijatelja ili kolegama, ali čim krenete organizirati vikend, počinju tablice: tko gdje spava, tko kuha, kamo s djecom, što ako jedni žele šetati, a drugi ne žele raditi apsolutno ništa. Na velikom ruralnom imanju svatko može imati svoj ritam, a da ste i dalje zajedno.

Moslavačka dolina sa svojih 15 kućica posebno je praktična za veća društva, obiteljska okupljanja i team buildinge, dok Moslavačka priča kombinira zasebne kuće i sobe, restoran te sadržaje za grupe. Konkretno, u petak možete završiti posao u Zagrebu, a nekoliko sati kasnije sjediti među drvenim kućama, uz jezero, s čašom škrleta.

A onda malo promijenite scenografiju: Dođite na ručak u Sisak

Nakon ruralnog dijela, predlažemo da odete malo do grada osjetiti gradski puls grada na Kupi. U Sisku, uz Kupu i gradsku šetnicu, kojom obavezno prošetajte, posjetite restoran City Garden koji uspješno igra na urbanu kartu. Umjesto drvenih kuća i moslavačkih jela, ovdje vas čeka velik vrt i jelovnik koji bez problema balansira ponudu između različitih kuhinja.

Na aktualnom meniju su steakovi i burgeri, pizze, rižota i tjestenine, salate i street food, ali i zaseban Asia Corner s jelima poput woka. Poslužuje se i brunch, pa City Garden može biti i prva stanica ako u Sisak stignete ranije tijekom dana. I baš je ta promjena dobrodošla.  Ne mora svaki obrok na vikendu u Moslavini biti još jedna interpretacija stare tradicijske kuhinje. Nakon dva dana domaćih rezanaca, divljači i škrleta sasvim je u redu poželjeti nešto drugačije.

City Garden pritom ima još jednu veliku prednost – lokaciju. Nalazi se u Rimskoj ulici, u centru Siska, uz Kupu, pa nakon obilnijeg ručka ne morate odmah sjesti u automobil. Preporuka: Prošećite uz rijeku, šetnica je jako ugodna, još ako je lijepo vrijeme imate odličan city break.

Za putnike kojima je bitna atmosfera, spor ritam i uživanje u danu

Ovaj vikend je stvoren za putnike kojima je bitno gdje će se probuditi, iz koje će šalice piti prvu kavu, što će biti na stolu i ima li mjesto na kojem borave neku svoju priču. Putnike čiji senzibilitet ne podnosi gužvu, uniformiranu ponudu i silne atrakcije koje kad se prekriže s popisa, isti putnici umorni padnu u krevet navečer.

Moslavačka priča čuva stare kuće i kuhinju kraja, Moslavačka dolina spretno kombinira drvo, vodu i prelijep krajolik, a City Garden na kraju vraća cijelu priču u grad. U Sisak, grad priča, grad fascinantne povijesti i grad Kupe na kojoj možete ploviti brodom.

I sve to možete spojiti u jedan vikend bez velikih priprema i dugog putovanja. Ako je vrijeme najdragocjenija valuta, onda je upravo ovakav odmor danas najveći luksuz. Ne otići što dalje, nego pronaći mjesto dovoljno blizu da do njega stignete lako – i shvatite da vam je toliko dobro da, kad jednom stignete, više nemate potrebu nigdje otići. Jedina potreba je da se vratite opet.

Fotografije: Stipe Boščić

Istraži/zaprati:

MOSLAVAČKA PRIČA
MOSLAVAČKA DOLINA

CITY GARDEN

visitsisakmoslavina.hr

facebook.com

instagram.com/visitsisakmoslavina

The post Vikend blizu Zagreba za one koji vole lijepa mjesta: drvene kuće, jezero, škrlet i ručak uz Kupu za top moslavački izlet first appeared on ExploreCroatia.