Ako imate cijeli dan, krenite rano. Ovo područje se razgledava najbolje na dnevnom svjetlu a krenete li sa Siskom, tada svjedočite i zanimljivom spoju prirode – kulture-aktivnog života i raskošne povijesti. A o njima saznajete sve u pokretu! Riječne, biciklističke i pješačke rute vode uz objekte kulturne, povijesne i industrijske baštine, ali i kroz zelene dijelove grada. Pješačke rute kreću počinju na oko pet kilometara i lako se prilagođavaju željama i kondiciji posjetitelja, dok je Ruta industrijske baštine, duga oko 30 kilometara, jedna od zanimljivijih biciklističkih priča za sve koji vole spoj aktivnosti i urbane povijesti.

Sisak je bogat parkovima, šetnicama, šumama i riječnim krajolicima, a blizina Parka prirode Lonjsko polje dodatno otvara prostor za mir, tišinu, ptice, biciklističke rute i jedan od najljepših susreta s prirodom kontinentalne Hrvatske.

Za početak – Sisak najbolje upoznajte uz Kupu

Sisak svoj identitet duguje Kupi, Savi i Odri, ali Kupa je ona rijeka koja najviše obilježava svakodnevni život grada.

Uz nju se šeće, vozi bicikl, vesla i plovi, a upravo je pogled s rijeke jedan od boljih načina da grad vidite iz druge perspektive. Sisak je stoljećima bio važno riječno i trgovačko središte, a njegovu povezanost s prometom dodatno je učvrstila i prva željeznička pruga na području današnje Hrvatske, puštena u promet 1862. godine na pravcu Sisak – Zagreb – Zidani Most.

Ako volite povijesne zanimljivosti, Sisak ih ima poprilično.

Ovdje je 1906. osnovana Segesta, najstariji aktivni nogometni klub u Hrvatskoj, a nedaleko od ušća Kupe u Savu stoji Stari grad, jedna od najprepoznatljivijih sisačkih građevina i mjesto povezano s velikom pobjedom nad osmanskom vojskom u Bitci kod Siska 1593. godine. No Sisak ne treba obilaziti samo pogledavajući znamenitosti s popisa.

Prošećite uz Kupu, prijeđite Stari most, sjednite na kavu uz rijeku, a imate li priliku – ukrcajte se na brod. Grad koji je toliko dugo živio od svojih rijeka ipak je najlogičnije barem nakratko pogledati upravo s vode.

A onda krenite dalje, prema sasvim drugačijem krajoliku. Ulaskom u Park prirode Lonjsko polje mijenja se i ritam izleta.

Ovdje nemate potrebu za jurišem od atrakcije do atrakcije. Najzanimljivije je upravo ono između njih: stare drvene kuće, poplavni travnjaci, šume, rukavci, ptice i sela koja se još uvijek prirodno uklapaju u krajolik. To je prvo i jedino hrvatsko selo proglašeno selom graditeljske baštine, a dok hodate između očuvanih posavskih kuća lako je razumjeti zašto. Kuće su građene ponajprije od hrasta, materijala kojega je ovdje bilo u izobilju, a tradicionalna gradnja nastajala je iz vrlo praktične potrebe da se čovjek prilagodi prostoru u kojem živi.

Nakon šetnje selom vrijedi zaviriti dublje u Park prirode Lonjsko polje koje je oblikovala tiha ali ustrajna voda i njena poplavna snaga.

Sava i njezine pritoke stoljećima plave ovo područje, a upravo su periodične poplave stvorile velike komplekse poplavnih šuma, vlažne livade, pašnjake i staništa brojnih životinjskih vrsta.

Zato se ovdje priroda najbolje razumije u pokretu, bilo šetnji bilo bicikliranju bilo vožnji čamcem. Možete hodati, voziti bicikl, a u sklopu programa Parka moguće je krajolik upoznati i vožnjom čamcem na solarni pogon po Strugu. Posebno je zanimljivo koliko su čovjek i priroda ovdje dugo funkcionirali zajedno. Tradicijsko pašarenje još je dio identiteta Lonjskog polja, a među najvrjednijim prirodnim resursima su velike nizinske poplavne šume u kojima posebno mjesto zauzima hrast lužnjak. A poplavno područje i nije toliko poplavno da ne bi mogli napraviti jednu uzbudljivo ciklo turu po samom polju i u miru razgledali bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta.

Čigoč: selo u kojem se pogled prirodno diže prema krovovima

Dođete li u pravo doba godine, u Čigoču ćete vrlo brzo pogled sa ceste uperiti prema dimnjacima i krovovima. Na starim posavskim kućama gnijezde se bijele rode, a upravo je zbog njih Čigoč 1994. proglašen prvim Europskim selom roda.

I nije riječ samo o zgodnom turističkom nadimku. U vrijeme proglašenja zabilježen je iznimno visok uspjeh gniježđenja – prosječno čak 3,8 mladih po jednom paru. Rode ovdje imaju ono što im treba: otvorene livade, pašnjake, bare, rukavce i obilje hrane, a kuće stanovnika već su desetljećima dio njihova životnog prostora.

Zato je Čigoč posebno zanimljiv obiteljima s djecom. Umjesto zoološkog vrta, životinje promatrate tamo gdje su se doista izlegli, odakle će krenuti krilima u svijet i najbolje od svega – opet se vratiti 🙂

A poslije šetnje – nešto ozbiljno za pojesti.

Jedna od adresa na kojima možete upoznati posavsku kuhinju su Tradicije Čigoč, gdje na jelovniku vrijedi potražiti jela poput srnećeg gulaša, fiš-paprikaša, šarana i smuđa

Posebnost je i Čigočica, lepinja iz krušne peći punjena domaćim sirom i vrhnjem.

Ovdje se dobro vidi još jedan važan dio identiteta Posavine – riječno ribarstvo. Sava i njezini rukavci nisu bili samo prometnice i dio krajolika nego i važan izvor hrane, pa su riba i način njezine pripreme prirodan dio lokalne gastronomije.

Stara Lonja: mjesto tišine i odmora van gradske jezgre

Ako vam jedan dan nije dovoljan ili izlet želite pretvoriti u miran vikend, produžite prema Staroj Lonji.

Drvene kuće, veliko zeleno dvorište i blizina rijeke ovdje rade upravo ono što bi dobar seoski smještaj trebao raditi – daju vam razlog da prestanete gledati na sat.

Možete prespavati, dogovoriti domaću hranu i izlete po okolici te jednostavno ostati još malo u krajoliku koji je potpuna suprotnost gradskom asfaltu. Ne zato što je potrebno ispuniti još jednu stavku na itineraru, nego zato što nakon Siska, rijeke, Krapja, šuma i roda i hrvatskog posavca, vrlo brzo shvatite da je najveća vrijednost cijelog ovog izleta upravo u promjeni..pa svega. Jer sve je ovo na cca sat do sat ipol udaljeno od Zagreba.

Ako volite male muzeje, zavirite i u obiteljske zbirke

Na području Lonjskog polja vrijedi potražiti i Etnografsku zbirku obitelji Sučić.

U njoj je prikupljeno oko 700 predmeta vezanih uz život i gospodarstvo Posavine – od alata za obradu drva i zemlje, ribarskog pribora i prijevoznih pomagala do tekstila, nošnji i predmeta iz svakodnevnog kućanstva.

Takve male zbirke ponekad o nekom kraju ispričaju više od velikih muzeja jer pokazuju vrlo jednostavne stvari: čime se radilo, što se nosilo, kako se pripremala hrana i od čega je zapravo izgledao jedan običan dan.

Za kraj ponovno na dva kotača

Ako vam nakon dobrog ručka ostane energije, ovaj kraj dobro funkcionira i na biciklu. Možete se voziti cestama i nasipima Lonjskog polja ili se vratiti prema Sisku i dan završiti vožnjom uz Kupu. Ujutro ste u gradu u kojem je povijest određivala rijeka, nekoliko sati kasnije hodate između dvjestotinjak godina starih drvenih kuća, zatim gledate rode na krovovima, vozite se kroz poplavni krajolik i završavate za stolom uz ribu ili posavski lonac.

Sisak i njegova okolica nisu destinacija jedne velike atrakcije. Ovdje je zanimljiv upravo niz malih, vrlo različitih priča koje se lijepo mogu povezati u jedan dan – a još bolje u cijeli vikend.

Jeste li znali?

• Sisak je tijekom 18. i 19. stoljeća bio jedno od najvažnijih riječnih i trgovačkih središta ovoga dijela Hrvatske.
• Prva željeznička pruga na području današnje Hrvatske povezala je 1862. Sisak preko Zagreba sa Zidanim Mostom.
• HNK Segesta osnovana je 1906. i najstariji je aktivni nogometni klub u Hrvatskoj.
• Krapje je jedino hrvatsko selo sa statusom sela graditeljske baštine.
• Čigoč je 1994. proglašen prvim Europskim selom roda.

Istraži/zaprati

visitsisakmoslavina.hr

facebook.com

instagram.com/visitsisakmoslavina
Lonjsko polje

Tradicije Čigoč

Etno selo Stara Lonja

Visit Sisak

Naslovna fotografija: Stipe Boščić

Objava Od grada na tri rijeke do sela roda: otkrijte novi svijet, pun drvenih kuća, dobre hrane i netaknute prirode pojavila se prvi puta na ExploreCroatia.