POŽEŠKI BLAGDANSKI STOL IZ MUZEJA U LONCU

Piše: Silvija Podoljak, TZ grada Požege

Na Božić se družimo s našim namilijima, a obitelj, napokon, nakon cijele godine okupljamo oko bogatog blagdanskog stola prepunog jela koji se u našim slavonskim domovima pripremaju i jedu s jednim posebnim užitkom. Na njemu će se naći razna mesna jela, božićni kolači, ali i pokoje iznenađenje za nepca.

Slavonska tradicija uključuje obilnu i bogatu lepezu hrane.

Domaća pašteta

 Mi bismo vam danas ispričali naše bogate priče Muzeja u loncu koji okuplja recepte i pitke, zanimljive priče iz prošlih stoljeća da vas podsjetimo na ta minula vremena i osvijestimo odakle u Slavoniji takva ljubav prema jelima i običajima za te svečane dane. 
Ipak, znamo mi da je najfiniji blagdanski ručak onaj koji se blaguje u krugu obitelji. Bez obzira volite li više slane ili slatke blagdanske delicije, okus će biti poseban samo ako je podijeljen u društvu najmilijih.

Polako nam se približava zima i svi oni zimski sveci koji nas vode prema najljepšem blagdanu u godini, Božiću. I sveta Katarina, sveta Lucija dolaze polako, ali sigurno. A s njima i pregršt mesnih delicija koje krase slavonske „pušnice“ i tavane pune novih komada mesa, sve od slanine, kulena, kobasica i šunke.
Da, to je slika po kojoj pamtimo i volimo u Slavoniju! Zar ne?

Sarme od lišća vinove loze 1 (Medium)

Prema pričama naših baka i djedova, bilo sa sela ili iz grada, koji su velik dio Muzeja u loncu jer su svojim sjećanjima upotpunili recepture i priče naših finih jela, možemo zaključiti da se između velika dva rata u Zlatnoj dolini riba jela vrlo rijetko, svega sva puta godišnje. Kažu oni, na Veliki petak pred Uskrs i za Badnjak.

Danas nam je drago da upravo iz tih priča možemo puno toga zaključiti, ali i pozvati vas u Požegu, u restoran Stari Fenjeri, okružen jezercima u kojem plivaju i šarani i pastrve, a gdje možete kušati zaboravljeni, zdravi dio tradicijskog menija Badnjaka – slasna pripremljena dimljena riba.
Zamislite onaj fini okus ribe, dima, kuhanog krumpira i pripremite baš to za vaš Badnji ručak.
Slobodno, zavirite u ovaj slasni recept: www.muzejuloncu.com/spajza/prva-polica-recepti/155-kuhani-dimljeni-saran  

   

Vrijeme adventa jako brzo prođe, ali još brže prolazi ono vrijeme ono između Badnjaka i Sveta tri kralja. Oduvijek se to vrijeme između Božića i Tri Kralja, uistinu, slavilo. Kako bi se drukčije to zimsko, hladno vrijeme i provodilo nego u druženju u slavlju. Bilo je obavezno obići sve Stjepane, Ivane, Krunoslave i svakoga posjetiti, uživati baš kao i u pravoj slavonskoj kući u izvrsnoj pečenici jer gdje god kreneš čeka te isti temelj u menü. A kako i ne bi kad te u svakoj kući čeka upravo ova najveća slavonska mesna poslastica, kraljica svečanog stola u Slavonca – pečeno prase na ražnju.

Ako ne znate kako se priprema i što vam sve treba za ovu sjajnu mesnu ideju, provjerite:
spajza/prva-polica-recepti/126-slavonska-pecenka

A kako bismo vas još malo zainteresirali za našu požešku povijesnu priču častimo vas s tri vrlo stara i zaboravljena recepta iz lonca plemenitih Kraljevića: klecenbrotom, vajnsupom i trijeti.  
Sva tri jela došla iz Tirola povijesnom svakodnevicom i najčudnovatijim vezama zadržavši se do Drugog svjetskog rata u malo boljim građanskim požeškim kućama.

Vajnsupa je izvrsno jelo koje možete kušati prema sljedećem receptu: 

spajza/prva-polica-recepti/100-vajnsupa

Klecenbrot je prava božićna slastica, koja svojim imenom i značenjem i receptom pripada tipu früchten brodtova ili kruhova sa suhim voćem. Izvorno se pravio, kako mu i ime nalaže, od suhih krušaka, međutim, kasnije smo ga obogatili raznim drugim voćem poput datulja, smokava, badema, arancinima i baš zato se u klecenbrotu suho i orašasto voće cijelu noć opijalo rumom. Zasladite ovaj Božić sjajnim receptom:
spajza/druga-polica-price/2-recepti/101-klecenbrot-od-gospode-milkovic

 

I tako u nizu starih rukopisa slastica Muzeja u loncu pronalaze se indijaneri, crnačke glavice, panama torta, crnac u košulji i s višnjama ili kongo štange. Kongo i nije bio nepoznat požeškim domaćicama, koje su brižno prepisivale poslije blagdana u svoje tekice najfinije i još neisprobane novitete rođaka, prijateljica ili susjeda. Znale su da se Kongo nalazi negdje u dalekoj Africi, gdje snijeg nikada ne pada, jer je tamo neko vrijeme boravio njihov sugrađanin Lerman. Dragutin Lerman, radio je za belgijskog kralja Leoploda II od svoje 19 godine i istražujući crni kontinent u svoja četiri putovanja. Recept za ovu poslasticu možete pronaći ovdje:
spajza/prva-polica-recepti/157-kongo-snite

A imate li viška starog kruha, koji će vam zasigurno, ostati u ovim posebnim danima nudimo vam izvrstan prilog vašim mesnim jelima koji ćete često ponavljati ne samo zbog jednostavne pripreme, već i zbog izvrsnog okusa. Radi se o trijeti koju ćete prepoznati po mirisu klinčića i kuhanog vina u natopljenim preprženim bijelim kriškama kruha koji svojom slatkoćom tako lijepo odgovaraju uz masnu pečenu prasetinu. Provjerite ovaj recept ovdje: http://www.muzejuloncu.com/spajza/druga-polica-price/2-recepti/99-trijet

Baš onako, kako i priliči blagdanima, ali i jednoj obitelji koja je od davnina držala do svojih vinograda i vina sve se to izvrsno zalijeva crvenim i bijelim vinom. I ne zaboravimo prema ovim starim običajima, koje i dalje čuvaju priče Muzeja u loncu,  vino se nekada pilo iz malih čaša, kako bi se, valjda, uz svaku novu čašu moglo iznova nazdravljati. Jer naši su stari znali, dobrih želja nikad dosta. Želimo vam predivne Božićne blagdane i uz našu malu asistenciju pripremite blagdansku gozbu za pamćenje i ne zaboravite podići zdravicu za one koje najviše volite.  

Tekst; Silvija Podoljak

Fotografije i recepti: Muzej u Loncu, Gradski muzej Požega

Više recepata i starih priča pronađite na: www.muzejuloncu.com